Koɗo men hannde

Koɗo men hannde

RFI Fulfulde
Země Francie
Žánry Zprávy
Jazyk FF
Epizody 24
Nejnovější 17.09.2026

RFI Fulfulde no waɗa maakodal (tintidal) hoɓɓo, hertiyankooɓe e dillooɓe e baŋŋeeji kala. Ley oo taskaram heɗee yi'aango maɓɓe, miijooji maɓɓe e taskanɗe maɓɓe.

Epizody

  • Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Fabilou, jannginoowo to Iniwersite Garoua ko faati e ɓeydagol fitinaaji e falnde Bamenda 17.09.2026 5min
    Cameroun, yimɓe 3 waraama, 4 barminaama e nder Bamenda Rewo naayaade hirnaange leydi ndin. Ko ngoomuuji jogiiɗi kaɓirɗe woni e saabaade ɗii fitinaaji e nder ngal diiwal wowlayngal Angeleere. E ndee yontere faltiinde ɗiin goomuuji wonuɗi e ƴamude jewtaare ngal diiwal, waruno kadi polisiijo. E ɗii dumunnaaji sakkitiiɗi ɗoo, ɗii fitinaaji hino ɓeydi ndee nokkuure. Ko holɗum saabii ɗum ? Ko woni sabaabe ndee hare ? Ko yimɓe honɓe woni caggal mayre ? Koɗo men hannde ko Dr Fabilou, jannginoowo to Iniwersite Garoua. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah…
  • NIGERIA: hannde hiɗen jaɓɓii Pr. Aboubacar Abba TAHIR jannginoowo to Prime University Abuja ko taskoo ɓee townuɓe honndu ɗaɓɓugol laamu 16.09.2026 4min
    Nigeria, suɓngooji hooreyaaku waɗan ñannde 16 lewru 1ɓuru hitaande 2027. Ko kanndidaaɓe 18 tawete e majji. E ɓen no jeyaa Bola Ahmed Tinubu, hooreejo leydi ndin. Himo ɗaɓɓude manda ɗiɗaɓo. O jippiray e Atiku Atiku Abubakar, lunndiiɗomo mawɗo wonndude e Peter Obi, arnooɗo tataɓo e suɓngooji faltiiɗi. Taw si Bola Ahmed Tinubu hino waawi tippude e gollemakko e nder ɗii ɗuuɓi 4 ngam heɓugol manda ɗiɗaɓo? Mbele lunndiiɓe laamu ɓee, no jogii fartanŋe hay so tawi ɓe fottaali ɓaawo kandidaajo gooto? Ko holɗum caɗeele faggudu e ndeenaagu jaaliiɗe Nigeria battinta e ɗii suɓngooji ? Koɗo men hannde ko Professeur Aboubacar Abba TAHIR janginoowo to Prime University Abuja. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah.
  • Ko honɗum woni sabu fuɗɗitagol ndee hawre hakkunde muurtuɓe huutiyankooɓe ɓee e sawdinaaɓe e ko honɗum woni battane faggudu aduna on 15.09.2026 5min
    Moyen Orient ko hare ɓooynde woni ko fuɗɗitii hakkunde murtuɓe Houthis, jooɗiiɓe Yemen e Arabie Saoudite. Ɓee murtuɓe ɓadondirɓe e Iran holli nanngi bolol walla laawol Bab El-Mandeb, ngol yeeyeteeɗi heewɗi rewnete e mun. Ɗum ko caggal ndee ɓe waɗi pellanɗe mawɗe e hoore nokkeeli ɗuuɗuɗi e nder Yemen wonndude e Arabie Saoudite. Gila ndeen,Hooreeɓe Arabie Saoudite ɓeydi fellilanɗe maɓɓe e hoore ɗii nokkeeli ɗi ɓee murtuɓe ardi . Ko holɗum saabii ndee hare ? Ko honɓe woni e haɓude ? Ko holɗum woni nafoore ngol bolol Bab El-Mandeb ? Koɗo men hannde ko Dr Abdou Ba, jagiiɗo anndal ko faati e diiwal Moyen Orient. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah
  • Koɗo men hannde ko Dr Abou Dieng hertorɗo faggudu, jannginoowo to iniwersite Nouakchott. 14.09.2026 4min
    Nigeria, ko hannde Dangote Petroleum Refinery, sosiyete kuɓɓam naadete e bourse. Aliko Dangote, yaanani Nigerianaaɓe e Afriknaaɓe soodugol e geɓe gila e 525 kaalisi Naira e nder ngal faggorgal makko jawle. Faandaare makko, ko heɓugol 1,4 kaalisi dollars ngam waɗugol oo sosiyete makko rafineri moƴƴinirɗo kuɓɓam ɓurɗo mawnude e nduu adunaaru. Mbele ndee eɓɓoore heyre waawa tabitude battina ?
  • Hannde hiɗen jaɓɓii Mouhamed SOW hertorɗo ganndal "Joogarafiya", jannginoowo Louga ko yewte en yowitii ngal pellital ONU fii hesɗintingol kartal wertaango aduna on 10.09.2026 5min
    Dental Adunaaru ONU lawɗini natal/kartal adunaaru kesal, walla wi’en e faransiire carte du monde keso. Ɗum, ko gila oo aljuma faltiiɗo. Ngal natal adunaaru kesal lomtike ngal woodunoongal gila siyeekel (siècle) XVI-ɓo. Ngal kartal ngal Mercator moƴƴinno hingal famɗini ɗuuɗe goɗɗe hono Afrique e Amerique Latine. E maggal, Afrique e Groenland hinofoto njanɗeeɗi, e hinle ɗuunde Afrik hino ɓurdi Groenland cowanɗe ɓadiiɗe 14. Ko Togo e Dental Leyɗe Afrik tammbii ndee eɓɓoore wotaande yeeso ONU. Ko holɗum saabi ndee ŋakkeende ngal kartal adunaaru waylaangal? Ko holɗum oo sarti waylata ? Taw si ngal kartal kesal lomtoto kinngal ngal e nder ɗee duɗe? Koɗo men hannde ko Mouhamed Sow, hertorɗojewogarafi, jannginoowo to ɗuɗal mawngal Louga, e nder Sénégal. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah
  • Ɗalle: Hannde hiɗen jaɓɓii Ladji ardiiɗo Salndu MSF tammpitiindu alhaali ɗalle e nder MAURITANIE 09.09.2026 5min
    Ko ɗanniyankooɓe 1 046 woni ko fedde MSF dandi walla walliti e nder yontere wootere e nder lewru 8ɓuru faltiindu. Ɓee ɗanniyankooɓe ko Gambie ɓorino faade suriije Canaries. Ko caggal yiilaaru ɓooyndu e nder maayo woni ko konu ndiyam Mauritanie e Sénégal hiwi ɓe, ƴawniɓe gaɗa maayo. Ko e on saaha MSF faabiiɓe, tawi ɓe fow maɓɓe, cellal maɓɓe hinolo’i. Ɓe wuuri boneeji tiiɗi e nder ngoo mayo. Koɗo men hannde ko Ladji, ardiiɗo salndu MSF toppitiindu ɗalle e nder Mauritanie. Heɗoɗen seedanfaagu makko e faandu haala Ibrahima Timbi Bah...
  • Hannde hiɗen jaɓɓii Mamadou Aguibou SOW ɗemɗiyankeejo daraniiɗo ɗemɗe genndiije ko faati e ndee ñalaande mehugol humambinaaku UNESCO 08.09.2026 4min
    Hannde ko ñalaande hertanaande haɓugol walla montugol humanbinngu. Ko famɗi fow, hellifaaɓe humanbinneeɓe timmuɓe miliyonji 739 hino yiilo e nduu adunaaru. E ɓen, miliyonji 225 ko Afriknaaɓe, si en tuugike e limoore sakkitiinde UNESCO. Afrique no tawa e ɗuuɗe ɗe humanbinne woni e ɓeydaade e nder ɗii duuɓi 10 sakkitiiɗi. Ko holɗum saabi ngol ɓeydagol ?Ko holno humanbinnaaku uytirte e nder Afrik? Taw si hooreeɓe Afrik hino waawi gollirde hakkile tafaaɗe ngam janngingol afriknaaɓe hellifaaɓe? Mbele Ɗemɗe Afriknaaje no waawe naftoreede e ɗee banŋe? Koɗo men hannde ko Mamdou Aguibou Sow, Ɗemɗiyankoojo, daraniiɗo Ɗemɗe Afriknaaje. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah
  • Koɗo men hannde ko Elhadj Mohamed Diallo, hertorɗo ɗalle, ardiiɗo fedde Guinée haɓoore ɗalle ɗe rawani sariya 07.09.2026 4min
    Ɗannotooɓe 80 ummoriiɓe Gambie maayi caggal nde laana maɓɓe ɓooyi yiilaade e nder ngoo maayo. Ɓe timmii 127 immiiɓe Gambie ñannde 7 lewru 8ɓuru, e nder kaa laana. Kono, koɓe 44 tun, woni ko aynuɓe maaje Espagne waawi hiwde e ndee yontere faltiinde. Yimɓe ɗannotooɓe wonuɓe e naatude Europe uytike kono limoore wonuɓe e mayde ɓen no ɓeydaade. Ko ɗum ONU holli e nder ciimtol.
  • Hannde hiɗen jaɓɓii Abdourahmane BA hertorɗo faggudu ko yewta ko faati e fuɗɗitagol gollidal hakkunde Senegal e FMI 03.09.2026 5min
    Gollidal Senegal e FMI no e laawol fuɗɗitagol. Nduu suudu winndere ñawlooru kaalisi e ardiiɓe leydi ndii fotti e program ñamaande heyre. Ndeen ko miliyarji 2,2 kaalisi dollars, yoɓeteeɗi e nder duuɓi 3. Ngal kawral joofini pooɗondiral ngal ɗuuɓi ɗiɗi, fuɗɗiingal gila alhaali ñamaande Senegal suuɗaande feññina. Ko holɗum woni e nder oo sarti siifaaɗo? Mbele o artiranhoolaare hakkunde Sénégal e gollidiiɓe mun? Ko holno Sénégal yoɓirta ɗee ñamaale? Koɗomen hannde ko Dr Abdourahmane Ba, hertorɗo faggudu. Hima jaaboo laamnde IbrahimaTimbi Bah...
  • Hiɗen jaɓɓii hannde Mamadou Kaly DIALLO dartaniiɗo hakkeeji neɗɗo ko yewta fii ɗii fureeji yiitaaɗi e gaawol gootol 02.09.2026 4min
    Guinee, pelle afriknaaje ɗe humondiraa e laamu 20 ƴami ardiiɓe leydi ndin waɗugol wiɗto laaɓngo e hoore ɗii fureeji mayi yi’aaɗi e nder ndii leydi. Ñannde 24 nduu lewru 8ɓuru, goski worɓe nayo yiitaama Forecariah, prefetir woɗɗitorɗo Conakry kilomeeteerji 100. Ɓeen, taw gite maɓɓe e juuɗe maɓɓe hino haɓɓa. Ko laawol ɗiɗaɓol ngol nii, sifa ɗumɗo hino yi’e e nderForecariah. E lewru 10ɓuru rowani, fureeji 5 yiitano e ndeen nokkuure. Haa hannde anndaaka ko honɓe woni ɓeen, ko holɗum saabi mayde maɓɓe. Gila Jeneral Mamadi Doumbouya ari e laamu e hitaande 2021, ginenaaɓe heewɓe majjii, yiitaaka. Ko ɗum si pelle sosiyete siwil immi dari fii e ngol laawol ɗoo, yo wiɗto laaɓngo waɗe ngam laɓɓingol oo bone. Ngamyewtugol ndee toɓɓere, koɗo men hannde ko Mamadou Kaly Diallo, daraniiɗo hakkeeji neɗɗanke. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah.
  • Hannde hiɗen jaɓɓii Djaïli Amadou Amal, debbo winndiyankeejo lolluɗo kamerunaajo ko wolwa ko yowitii e ɓeydago wargo rewɓe 01.09.2026 7min
    Cameroun, rewɓe 8 waraama e nder yoyontere, si en tuugike e limoore nde jaagorgal toppitiingal rewɓe e ɓeynguureeji. Ngal limngal hino maapini ardiiɓe Cameroun. Hakkunde lewru 1ɓuru e 4ɓuru, ko famɗi fof, rewɓe 50 waraama. E hitaande faltiinde ko 77 ko fittaandu mun itta, e limooje ardiiɓe ndi ndin. Ɗii warngooli adi dukooji mawɗi e nder Cameroun. Daraniiɓe hakkeeji rewɓe noddi hooreeɓe ɓee, ɓamugol darareeji ngam dartingol ɗii fitinaaji. E bi’ol, Djaïli Amadou Amal, winndiyanke mawɗo, sariya hino haana ñinneede, sakaaɓe ɓee janngine nafoore kiwal rewɓe. Ko kanko woni koɗo men hannde. Djaïli Amadou Amal hino jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah.
  • Ko Mamadou Gaani Sow, kumpitiiɗo kisal, njaɓɓiɗen hannde ngam yeewtude e ngol etugol sammingol laamu Niger 31.08.2026 5min
    Niger, yoga konunkooɓe eɓɓii samminingol laamu général Abdourahmane Tiani. Ɗum ko ñande jamma aljuma ina weeta aset jawtuɗo oo, kono laataaki. Konunkooɓe daraniiɓe ngam kiwal e ndeenka hooreejo leydi ndin fawi junngo e ɓee konunkooɓe murtuɓe. Ɓeen ko jeyaaɓe e konu heeriingu Niger. Ko kamɓe woni e haɓude e kuliyankooɓe. Ko ngol woni laawol aranol yo konunkooɓe Niger ina eɓɓa liɓugol laamu Général Abdourahmane Tiani e wonndiiɓe mun.
  • Koɗo men hannde ko Ibrahima Diallo, ardiiɗo fedde politik Congrès National Africain tawaaɗo e suudu sarɗiiji Guinee Bissau 27.08.2026 4min
    Guinée Bissau, ɓiɓɓe leydi ndin suɓoto e alat aroowo sariya mawɗo keso. Oo sariya waylan alhaali laamu Guinée Bissau. Si woote makko laatike, o ɓeydanay hooreejo leydi on doole. Leydi ndi naata e regime présidentiel e ɗemngal faransiire. E bi’ol konunkooɓe ardiiɓe Guinée Bissau, ndee eɓɓoore ko ngam tabintingol laamu demokarasi, dartina lurre hakkunde juɓɓule ndii leydi. Kono lunndiiɓe laamu njaɓaa ɗum.
  • E alhaali njillu hooreejo jaagorɓe Mali to Algerie, njaɓɓiɗen hannde ko Mamadou Oumar Ly, jogiiɗo ganndal ko faati e ngal diiwal sahel 26.08.2026 5min
    Ko en kawtal, hay gooto e men waawata eggude. Ko Abdoualye Maiga, hooreejo jaagorɓe Mali nantini ɗii konnguɗi Abdelmadjid Tebboune, hooreejo Algerie, e nder njillu makko ngu o waɗi Alger. Ɗii konnguɗi hino holli wonndema jokkondiral hakkunde Mali e Algerie moƴƴiti. Ɗum ko caggal lebbi 15 luural hakkunde ɗee leyɗe ɗiɗi. Hooreeɓe ɓee, feññinii faandaare maɓɓe gollidude ngam tabintingol jam e nder diiwal sahel.
  • Njaɓɓiɗen hannde ko Ibrahima Aminata Diallo, neɗɗo sosiyete siwil Guinée, immiiɗo dari fii yoo ndii tuundi joortiindi to Dar ES Salam egginee 25.08.2026 5min
    Guinée, ko yimɓe cappanɗe woni ko maayi e lannoode ndee yontere faltiinde e nder leegal Dar – Es –Salam, e nder Conakry. Ko mowre tuundi walla ñooge wonnde e ngaal leegal woni ko saami e hoore cuuɗi yimɓe hoɗuɓe sera mayre. Sifa ndee kasaare wonaa jooni fuɗɗi. E hitaande 2017, yimɓe 9 maayno ɗon caggal nde ndeen mowre tuundi yani e hoore maɓɓe.
  • Koɗo men hannde ko profeseer Thierno Baldé, ardiiɗo saldu OMS haɓooru Ebola e nder RDC 24.08.2026 5min
    RDC, ñawu ebola no ɓeydo tan yaajude. E nder ndee yontere faltiinde, limoore nde ndee nawnaare wari fawi e 2 000, raaɓaaɓe ɓeen ɓuri 5 000. Ko e oo sahaa fedde adunaaru toppitiinde cellal OMS jeertini wonndema haa hannde nguu ñawu huɓindaaka. E hille, eɓɓooje ardiiɓe RDC ngam haɓugol nguu ñawu waawali ustude layugol maggu. Kolko saabi ɗum ? Fii honɗum ndee nawnaare no saabaade maayeele heewɗe?
  • Hannde hiɗen jaɓɓii Dr Mamoudou BARRY hertorɗo cellal jamaa ko taskoo oo alhaali Ebola fewndiiɗo RDC 21.08.2026 5min
    République Démocratique du Congo, ñawu ebola no ɓeydo tan yaajude. E nder ndee yontere faltiinde, limoore ɓe ndee nawnaare wari fawi e 2 000, raaɓaaɓe ɓeen ɓuri 5 000. Ko e oo saaha fedde adunaaru toppitiinde cellal OMS jertini wonndema haa hannde nguu ñaw huɓindaaka. E hille, eɓɓooje ardiiɓe RDC ngam haɓugol nguu ñaw waawali ustude layugol maggu. Ko holɗum saabi ɗum ? Fii honɗum ndee nawnaare no saabaade maayeele hewɗe ? Mbele wiɗtooji faatiiɗi nguu ñaw jibinii marke ? Koɗo men hannde ko Dr Alpha Mamoudou Diallo, hertorɗo cellal renndo, joganiiɗo Ebola anndal. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah...
  • Hiɗen jaɓɓii hannde Yoro Mangara ko taskoo ngol toɗɗagol Patrick Vieira eltoowo diɗɗal Senegal 20.08.2026 5min
    Ko Patrick Vieira suɓaa ko wona eltoowo ɗiɗɗal ngenndi fuku-koyngal Senegal. Oo Faransinaao mo duuɓi 50 lomtinaama Pape Thiaw, caggal nde heewɓe ŋiñi golle makko e hoore oo kippu e ngal deesewal fuku koyngal adunaaru faltiingal. Patrick Vieira ardoto ngal ɗiɗɗal leydi ndi o jibina e nder ɗii duuɓi nay arooji ɗoo. E bi’ol Yoro Mangara, jaayndeyankeejo hertorɗo coftal ɓalli, suɓagol Patrick Vieira ko feere moƴƴere. Ko kanko wani koɗo men hannde. Himojaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah...
  • Kop17: Fii yewtugol e dow oo alhaali layugol ndee jeerennde e pehe haanaaɗe ƴetteede, meɗen jaɓɓii Hawa Mohamed Lamine Sidibe 19.08.2026 4min
    Layugol jeereende e yooro no ɓeydo tan e nduu adunaaru. E nder ɗii duuɓi 30 sakkitiiɗi leyɗe yooruɗe ɗee, ɓeydori 75 %. Ko heewi e ɗeen limoore ko Afrik woni. Ngam ƴeewugol peeje haɓirɗe ngoon yooro, ko ɓuri leyɗe 190 hino renndi fewndoɗoo Mongolie e nder kawrital noddiraangal Cop 17, haɓirngal jeereende. E maggal, dabareeji heñoraaɗi hino haanaɓameede ngam haɓugol yooro e keesiɗugol leydi, ko ɗum holli Hawa Mohamed Lamine Sidibé Moritaninaajo daraniiɗo kiwal taariindi. Ko kanko woni koɗo men hannde. Himo jaaboo laamnde Ibrahima Timbi Bah...
  • GUINEE: hannde hiɗen jaɓɓii Mamadou Dinnde DIALLO hertorɗo taariika himo yewta en ko faati e artugol kedde Almaami Bokar Biro 18.08.2026 5min
    Guinee ƴamii France hokkitaɓe laalagal (ƴi'al hoore) Bokar Biro Barry,gooto e haɓunooɓe e laamu tuubaaku e ndii leydi ko saabii warngo makko e hitaande 1896,nde ɓee tuubaakooɓe naɓi hoore makko to France.Hannde hooreeɓe Guinee no njelii gartol kedde Bokaar Biro faa ɓe mooɓa ɗum e leydi mum ,ngal waasa hollineede ley suudu mooɓirɗi kaake taariki leydiFrance.Ndu kibaaru nanaama balɗe ceeɗa tan caggal nde Guinée ƴamtunoo France dewtere ɓur'aana Samori Toure wuƴƴanoode e ɗin wakkatiiji ɓooyɗi. Guinee no ɗaminii hewtude ƴi’al hoore Bokar Biro Barry hono kuuje taarika ndii leydi keddiiɗe to leyɗe janane.Koɗo men hannde ko Mamadou Dinnde DIALLO,imo wartana en e nafa gartol ngal ƴi’al hono keddegoɗɗe piiji taariki ndii leydi,ko saabii hooreeɓe Guinée no ɗaɓɓita ɗee kuuje finatawa hannde,ko waɗi Afrik no e hemtaade kedde finatawaaji mum e ɗee leyɗe tuubaakuuɓe naɓunooɗe ndii jawdi e wakkatiiji laamu muɓɓen ɗo Afrik.Keɗoɗen yeewtere hakkunde makko e Rama DIALLO.

Oblíbený v

Tento podcast se objevuje také v podcastových žebříčcích těchto zemí.