Zvukmark - zabilježeno zvukom

Επεισόδια

• 
  Metropolitana: skriveno blago hrvatske baštine: vlč. Vladimir Magić 29.09.2026 43λ

  U novoj, sedmoj, sezoni podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo o Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije koja gotovo tisuću godina čuva najbogatiji i najvrjedniji povijesni knjižni fond u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Metropolitanska knjižnica je stoga mnogo više od knjižnice – ona je čuvar hrvatskog kulturnog i povijesnog pamćenja te jedno od važnih, ali često skrivenih blaga hrvatske baštine.Naš gost je dugogodišnji voditelj Metropolitane velečasni Vladimir Magić koji je sudjelovao u brojnim izložbama o ovoj knjižnici, a autor je i više članaka i publikacija o nastanku, razvoju i sadašnjem stanju Metropolitanske knjižnice. Među zanimljivostima koja su se dogodila tijekom njegove službe svakako je poznata krađa u kojoj je tijekom 1980-ih godina nestala vrijedna građa, ne samo iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, nego i iz Metropolitane.Razgovor o jednoj od najznačajnijih crkvenih knjižnica ne samo u Hrvatskoj već i u Srednjoj Europi vođen je u okviru Dana europske baštine, a ovogodišnja manifestacija odvija se pod sloganom „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“.Teme razgovora s gostom bile su: 1. Povijesni razvoj Metropolitanske knjižnice; 2. Najvrjednija blaga Matropolitane;3. Rukopisi i stare knjige - vrijedan izvor za proučavanje povijesti, kulture, umjetnosti i teologije;4. Prednosti i nedostaci digitalizacije građe Metropolitane;5. Povezanost knjižne baštine Zagrebačke nadbiskupije s razvojem pismenosti i intelektualnog života u Hrvatskoj;6. Neistraženi fondovi Metropolitanske knjižnice;7. Mjesto i značaj Metropolitane danas;8. Krađa vrijedne knjižne građe tijekom 1980-ih godina.
• 
  Razgovor koji povezuje: mir i empatija u fokusu: dr. sc. Valentina Otmačić 23.04.2026 22λ

  Ovogodišnjom temom jubilarne 15. „Noći knjige“ potiče se na razmišljanje o miru, o snazi nježnosti, o razgovoru koji zbližava ljude te o empatiji koja raste iz razumijevanja vlastitog i tuđeg unutarnjeg svijeta. Mir i empatija podsjećaju nas da je čovjek najjači kada razumije drugoga i kada bira dijalog umjesto sukoba. U svijetu buke i podjela, upravo su mir i suosjećanje temelj zajedništva i humanosti.Koliko su mir, dijalog i razumijevanje među ljudima važni za rješavanje sukoba i izgradnju stabilnog društva? Svoja iskustva iz područja istraživanja mira i konflikata u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom s nama je podijelila dr. sc. Valentina Otmačić iz Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci.Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Posvećenost području mirovnih studija;2. Transformacija sukoba u praksi;3. Važnost lokalnih inicijativa i solidarnosti koje mogu spriječiti eskalaciju nasilja u zajednici;4. Oaze mira kao rezultat specifičnih okolnosti ili svjesnih strategija;5. Kako pojedinci razvijaju svijest o nasilju;6. Sličnosti i razlike u konfliktima u svijetu;7. „Normaliziranje“ rata i nasilja u današnjem društvu;8. Uloga mladih u izgradnji dugoročnog mira;9. Kakvo je stanje ljudskih prava u današnjem društvu;10. Poruka mladima koji žele doprinijeti mirnijem i pravednijem društvu.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 7.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, travanj 2026.
• 
  Priče, rat i književnost: Robert Međurečan 10.03.2026 33λ

  Kada jedna knjiga unutar mjesec dana osvoji dvije relevantne domaće književne nagrade, to je jasan pokazatelj njezine istaknute uloge u književnoj sezoni. Upravo se to dogodilo romanu Tako neka bude Roberta Međurečana, koji je prvo ovjenčan Nagradom Ksaver Šandor Gjalski, a odmah potom i Nagradom Janko Polić Kamov. Tim neobično zgusnutim priznanjem, njegov je autor gotovo preko noći postao jedno od ključnih proznih imena prošle godine. Objavljen u izdanju nakladničke kuće Sandorf, roman smješten u Judeju 1. stoljeća funkcionira kao suvremena parabola o strahu, moći i kolektivnim iluzijama, temama koje Međurečan sustavno istražuje od svojega književnog debija.U podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom povodom tog uspjeha autor govori o mehanizmima straha i manipulacije, povijesnim paralelama između Judeje 1. stoljeća i današnjeg društva, braniteljskim iskustvima, pojmu domoljublja te pisanju kao načinu obrade traume. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Počeci pisanja;2. Osamdesete godine 20. stoljeća kao formalne godine;3. Roman Tako neka bude kao suvremeni komentar današnjeg vremena;4. Treba li suvremenom čovjeku duhovnosti;5. Prikaz svakidašnjice u Judeji u 1. stoljeću;6. Fokus na ljudsko, univerzalno, a ne božansko;7. Razina prikazane brutalnosti u romanu Tako neka bude;8. Knjiga završava krajem, a ne početkom, što je zanimljiv narativni izbor;9. Autobiografsko u romanu Domovina to go;10. Način na koji autor prepliće viđeno i proživljeno s onim što se samo moglo zbiti;11. Pisanje kao način suočavanja sa strahovima iz prošlosti;12. Nagla vidljivost i popularnost kod čitatelja. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 6.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, ožujak 2026.
• 
  Što sve skriva izložba o Hrvatskom kraljevstvu?: dr. sc. Dino Milinović 24.02.2026 52λ

  Jedan od najvažnijih događaja u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva je izložba „U početku bijaše kraljevstvo“, postavljena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu koja traje do 15. ožujka 2026. godine. Ovom se izložbom predstavljaju ključne sastavnice hrvatske državnosti, od prvih narodnih vladara pa sve do moderne hrvatske države. Prvi put od samostalne Hrvatske na jednom se mjestu mogu vidjeti najvažniji spomenici, dokumenti i umjetnička djela koja svjedoče o povijesnom hodu hrvatske državnosti od prvih vladara do suverenosti. Više od 400 izložaka svjedoči o povijesti i kontinuitetu hrvatske državnosti, kulture i jezika. Izložba se može razgledati na tri kata zagrebačke galerije i u tridesetak dvorana. Kronološki i tematski postavljena je kroz povijesno-političke, kulturno-društvene ili umjetničke cjeline osmišljene u skladu s tadašnjim političkim, društvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima. U povodu ove monumentalne izložbe u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom razgovarali smo s njezinim autorom, povjesničarom umjetnosti i književnikom, dr. sc. Dinom Milinovićem. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Posjećenost izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“;2. Koncepcija izložbe;3. Mitska, povijesna, biblijska, eshatološka koncepcija u surječju s kraljem Tomislavom; 4. Ciceronove riječi u prologu izložbe;5. Pate li Hrvati od „teškog tereta povijesti“;6. Hrvatsko jezično blago;7. Ključni eksponati na izložbi;8. Izložba kao dokaz da se tradicija nikada ne treba i ne smije prestati osvajati. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 5.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, veljača 2026.
• 
  Leks - nekad i danas: dr. sc. Bruno Kragić 16.12.2025 29λ

  Leksikografski zavod Miroslav Krleža središnja je hrvatska ustanova koja neprekinuto radi već 75 godina, od osnutka 1950. godine. Osnivanje je potaknuo književnik i erudita Miroslav Krleža koji je bio i dugogodišnji ravnatelj, a od 1984. godine Zavod nosi njegovo ime. Riječ je o ustanovi koja izrađuje brojne enciklopedije, leksikone, atlase, rječnike i bibliografije koje su vjerodostojni izvori znanja i na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskoga nasljeđa i društvene zbilje.Od osnivanja do danas, izdanja Leksikografskoga zavoda važan su doprinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda. U povodu 75. obljetnice u novoj, posljednjoj ovogodišnjoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom, razgovarali smo s njezinim glavnim ravnateljem dr. sc. Brunom Kragićem. On je 2000. godine kao mladi 27-godišnji komparatist i filmolog, ali i zaljubljenik u enciklopedistiku, započeo raditi u Zavodu. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Obilježje Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža;2. Važnost Zavoda kao institucije;3. Mate Ujević i Hrvatska opća enciklopedija kao neizostavan dio povijesti rada;4. Trajnost Opće enciklopedije;5. Koje su godine prema prodaji izdanja Zavoda bile rekordne;6. Tiskana izdanja nasuprot mrežnim izdanjima;7. Mrežno enciklopedijsko izdanje kao pouzdan oslonac;8. Hrvatska enciklopedija;9. Kulturna i identitetska funkcija Opće enciklopedije;10. Što će obilježiti Zavod u narednim godinama? Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 4.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, prosinac 2025.
• 
  Čitanje u eri umjetne inteligencije: kako UI mijenja navike: dr. sc. Danko Plevnik 24.11.2025 30λ

  Čitanje otvara vrata u nove svjetove, razvija jezik, obogaćuje rječnik i potiče na kritičko razmišljanje. Također, pomaže u opuštanju i smanjenju stresa te gradi empatiju i dublje razumijevanje sebe i drugih. U vremenu novih digitalnih tehnologija knjiga je dragocjen prostor za mir, koncentraciju i vlastiti rast. U mjesecu kada se obilježava Dan knjižnica i kada se održava međunarodni sajam knjiga, Interliber, koji stavlja u fokus hrvatsko nakladništvo, autore, znanje, ali prvenstveno knjigu i čitanje, razgovor je posvećen čitanju. U novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom, gost je vrstan znalac, legolog, dr. sc. Danko Plevnik, koji se u svojoj novoj knjizi Pusti chat AI, knjige čitaj! bavi krucijalnim problemom, kako promicati čitanje knjiga kod generacija rođenih u 21. stoljeću kojima su računala i mobiteli osnovni mediji komuniciranja s tekstom.Teme razgovora s gostom bile su: 1. Legologija – znanost o čitanju; 2. Odnos prema legologiji u Hrvatskoj i svijetu;3. Koliko se mijenjao odnos prema čitanju;4. Je li čitanje u opasnosti; 5. Kako u digitalnom dobu uspostaviti ravnotežu između novih medija i „klasičnog“ čitanja;6. Knjiga Tolle lege: za slobodu čitanja;7. U kojoj su relaciji čitanje i umjetna inteligencija;8. UI – alat koji prilagođava sadržaj, postavlja pitanja, motivira i prati napredak učenika; 9. Može li nas umjetna inteligencija lišiti ljepote i ljekovitosti doživljaja čitanja;10. Kako umjetna inteligencija oblikuje budućnost knjižnica.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 3.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, studeni 2025.
• 
  Zašto naša budućnost ovisi o knjižnicama i knjižničarima?: dr. sc. Ivana Hebrang Grgić 29.10.2025 24λ

  Povijesni pregled razvoja knjižnica vodi do zaključka kako su knjižnice od samog začetka bile središte informacija, bitna komunikacijska središta. Osim što su služile za prenošenje i pohranjivanje informacija, bile su temeljne ustanove koje su pomogle napredak suvremenog društva, služile kao središta čuvanja ljudskog postignuća i temelj za razvoj društva u budućnosti. Knjižnice danas imaju ključnu ulogu u tehnološki i društveno (pre)brzo mijenjajućem svijetu. One danas više nisu samo mjesta za posuđivanje knjiga već se pretvaraju u komunikacijske i inovacijske centre: nude e-knjige, digitalne arhive, baze podataka…Knjižničari su vodiči kroz složeni svijet informacija, posrednici između korisnika i znanja, edukatori i organizatori kulturnih sadržaja. O važnosti knjižnica, ali osobito o nezamjenjivoj ulozi knjižničara razgovarali smo u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, epizodi posvećenoj Mjesecu hrvatske knjige 2025. godine, s dr. sc. Ivanom Hebrang Grgić, izvanrednom profesoricom na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnicom Katedre za knjigu i nakladništvo.Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Što je knjižničarstvo;2. Današnji knjižničar;3. Knjižničarstvo na zapadnoeuropskom prostoru u odnosu na hrvatski prostor;4. Nove tehnologije u knjižničarstvu;5. Uspijevaju li se knjižnice prilagoditi novom, ubrzanom načinu života;6. Nova uloga knjižnica u zajednici i društvu;7. Istaknutost velikih knjižničara kao npr. J. L. Borgesa;8. Zašto je članstvo u knjižnicama u Hrvatskoj (samo 12 %) toliko niže u odnosu na nordijske zemlje;9. Utjecaj umjetne inteligencije na knjižničarstvo;10. Budućnost narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 2.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, listopad 2025.
• 
  Dug život kratke priče: Maja Car 30.09.2025 21λ

  Prvu epizodu nove, šeste sezone, Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnice Božidara Adžije, posvetili smo Večernjakovoj kratkoj priči. Navršilo se 60 godina otkako su dnevne novine Večernji list 1964. godine započele objavljivati kratke priče domaćih i stranih autora. Natječaj za kratku priču pokrenut je 1966. godine, a traje do danas. Nosi ime po akademiku Ranku Marinkoviću, dugogodišnjem predsjedniku žirija, od 2001. godine. Činjenica da je jedan dnevni list odlučio svake subote svoju stranicu prepustiti piscima kratkih priča, imala je veliku ulogu u novijoj hrvatskoj književnosti i među čitateljskim krugovima.O važnosti kratke priče razgovarali smo s Majom Car, zamjenicom urednika Kulture Večernjeg lista, članicom žirija Večernjakova natječaja za kratku priču „Ranko Marinković“. Gošća je i urednica knjige „60 godina 60 priča: pobjedničke kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2024.“.Teme razgovora s gošćom bile su:1.    Kako je Večernji list oblikovao hrvatsku kratku priču;2.    Krleža i kratka priča;3.    Žiri Večernjakova natječaja;4.    Njegovanje kratke priče hrvatskih autora;5.    Zaslužuje li Večernjakov natječaj „Ranko Marinković“ status nacionalne nagrade;6.    Antologija „60 godina 60 priča: pobjedničke kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2024.“;7.    Antologije Večernjakovih priča kao platforma za znanstveno proučavanje;8.    Nova imena na hrvatskoj književnoj sceni koja je iznjedrio Večernji list;9.    Dug život kratke priče.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 1.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, rujan 2025.
• 
  125 godina djelovanja DHK-a 10.06.2025 29λ

  Društvo hrvatskih književnika prva je profesionalna organizacija književnika u Hrvatskoj. Posvećeno je očuvanju, promicanju i razvoju književnog stvaralaštva, ujedno pružajući mogućnost autorima da kroz pisanu riječ obogate kulturnu baštinu i inspiriraju buduće naraštaje.Društvo je započelo s djelovanjem na samom početku burnog 20. stoljeća, upravo u razdoblju hrvatske moderne kada su postavljeni temelji moderne hrvatske književnosti, ali i moderne umjetnosti općenito. Društvo je osnovano 1900. godine u Zagrebu, a za prvog predsjednika izabran je Ivan Trnski na osnivačkoj skupštini 22. travnja te godine u nazočnosti 103 književnika. Nakon Trnskog na tom su se mjestu izmjenjivali naši veliki pisci: Ksaver Šandor Gjalski, Petar Šegedin, Mirko Božić, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović i mnogi drugi.Društvo hrvatskih književnika ove godine obilježava 125. obljetnicu osnutka i tom prigodom u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo njegovu predsjednicu dr. sc. Hrvojku Mihanović-Salopek.Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Izazovi i buran početak mandata predsjednice Društva hrvatskih književnika;2. Obnova zgrade zagrebačkog sjedišta Društva nakon potresa 2020. godine;3. Prostorije DHK-a kao zagrebačko središte međusobnih susreta ljudi i ideja;4. Položaj Društva u Hrvatskoj danas;5. Kriteriji za ulazak;6. Bogata izdavačka i nakladnička djelatnost;7. Medijska pozornost i financijska potpora;8. Položaj književnika u hrvatskom društvu;9. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. V. br. 8.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, lipanj 2025.
• 
  Književni petak - tradicija koja živi: Pavle Bonča 21.05.2025 28λ

  Prije točno 70 godina, te 1955., radi popularizacije knjige i čitanja, održala se prva tribina Književni petak u čitaonici Radničke biblioteke, danas Knjižnice Božidara Adžije, na kojoj je gostovao Vladan Desnica. Narednih godina izmjenjivala su se gotovo sva eminentna imena hrvatskih autora, kroz razgovore književnika s publikom, a Tribina je pomicala granice ugostivši mnoge strane ugledne pisce. Književni petak posvećen je književnosti, znanosti, filmu, glazbi, kazalištu, filozofiji te umjetničkim i društvenim temama. Kontinuirano i uspješno nastavlja i danas kada živimo u digitalnom medijskom okruženju. S ciljem da se na jednom mjestu predstavi značajna i vrijedna dokumentacija o povijesti Književnoga petka, tribine u kojoj se zrcali kulturna povijest Zagreba i Hrvatske, Knjižnice grada Zagreba objavile su monografiju „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“. U povodu izlaska ove monografije u novoj epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcasta Knjižnice Božidara Adžije, razgovarali smo s njezinim autorom Pavlom Bonča. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Istraživački rad na monografiji „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“;2. Popratna građa za tekst monografije;3. Značajke književnog i kulturnog stvaralaštva;4. Posebitosti i razlike Tribine;5. Knjižničari kao utemeljitelji i urednici Književnoga petka;6. Hrvatski i svjetski eminentni autori koji su sudjelovali na Tribini;7. Kriteriji za odabir pojedinih tribina u monografiji;8. Previranja na Književnom petku;9. Književni petak u novom medijskom okruženju. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. V. br. 7.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, svibanj 2025.
• 
  Animalistički imaginarij: dr. sc. Suzana Marjanić 23.04.2025 41λ

  Čovjek svoj svijet dijeli sa životinjama od prapovijesti do današnjih dana. Kao čovjeku najbliža bića, životinje su neizostavno prisutne u svim aspektima ljudskog opstanka i izričaja. Njihova prisutnost u mitovima, legendama i umjetničkim djelima svjedoči o snažnom utjecaju na ljudsku kulturu. O animalistici, koja je tema ovogodišnje manifestacije Noć knjige, u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali smo sa znanstvenom savjetnicom dr. sc. Suzanom Marjanić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.  Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Kulturne i društvene funkcije životinjskih likova u književnim djelima;2. Utjecaj kulturne animalistike na domaću teoriju i praksu;3. Koncept životinjske duše;4. Holokaust životinja; 5. Povezanost zoofolkloristike, etnozoologije, zooscene i animalizma s izvedbenim studijima, izvedbenom ekokritikom;6. Uloga životinja u hrvatskoj etnotradiciji;7. Držićev bestijarij;8. Zbornik radova „Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman“;9. Arhetip o ženama i životinjama;10. Suvremeni hrvatski autori koji se dotiču animalizma u svojim djelima;11. Današnji tehnologizirani svijet i pas robot. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. V. br. 6.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, travanj 2025.
• 
  Karikatura - crtež koji govori više od riječi: Nikola Plečko 30.01.2025 22λ

  U povodu izložbe u Knjižnici Božidara Adžije „Književnostu karikaturi“: izbor radova s 29. Međunarodne izložbe karikatura, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, ugostili smo Nikolu Plečka, predsjednika Hrvatskog društva karikaturista. Hrvatski karikaturist, ilustrator i grafički dizajner, najširoj javnosti poznat kao Nik Titanik, već dugi niz godina svakodnevno bilježi društvene anomalije. Prošle je godine obilježio trideset godina umjetničke karijere izložbom „Mi Hrvati“ u Galeriji Vladimir Filakovac, u zagrebačkoj Dubravi. O svojim počecima rada kao crtača karikature u studentskom listu „Puls“, o tome kako je postao Nik Titanik, kako nastaje karikatura - od ideje do realizacije i o još puno toga poslušajte u našoj novoj epizodi.Teme razgovora s gostom bile su: 1. Koliko je nasmijavanje ljudi težak posao;2. Talent i počeci crtanja;3. Prva karikatura;4. Pseudonim Nik Titanik;5. Od ideje do realizacije;6. Cenzura;7. Otvoreni prigovori javnih osoba;8. Smanjena vidljivost karikature u tiskanim medijima;9. Kako živjeti u Hrvatskoj od crtanja;10. Jubilarna 30. Međunarodna izložba karikatura.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. V. br. 5.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, siječanj 2025.
• 
  Vijenac – književni list za sve generacije: Goran Galić 16.12.2024 46λ

  Književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac, u okrilju Matice hrvatske, obnovljen je na sam Božić 1993. godine na tragu slavnog Šenoinog „Vienca“ iz 19. stoljeća. Kao dvotjednik redovito donosi relevantne vijesti iz svijeta kulture, umjetnosti, znanosti, kritike kazališnih predstava i koncerata, kolumne, ulomke iz romana poznatih pisaca, neobjavljenu poeziju, prikaze novih izdanja strane i domaće književnosti, a u Vijenčeve suradnike ubrajaju se najpoznatiji hrvatski književnici, pjesnici, sveučilišni profesori, novinari i publicisti. U povodu izlaska 800. broja ovog književnog lista u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom razgovarali smo s Goranom Galićem, glavnim urednikom Vijenca. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Novi iskoraci u uređivanju Vijenca; 2. Prepoznavanje i afirmacija mladih novinara; 3. Kako mladi suradnici vide budućnost Vijenca; 4. Značaj ovog lista tijekom Domovinskog rata; 5. Polemike, raskoli, generacijski sukobi i ideološki zaokreti sadašnjice; 6. Mladi kritičari ili provjereni autoriteti; 7. Temati o značajnim događajima u hrvatskoj kulturi i umjetnosti u Vijencu; 8. Budućnost ovog književnog lista. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. V. br. 4. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, prosinac 2024.
• 
  Što znamo danas o Mariji Radić?: Bruno Šagi 27.11.2024 23λ

  Među suprugama hrvatskih velikana koje su i same bile istaknute javne djelatnice posebno mjesto pripada Mariji Radić, supruzi Stjepana Radića kojem je bila ne samo oslonac u privatnom životu, nego i najbliža suradnica u njegovom političkom, prosvjetiteljskom i publicističkom radu. Osim brige oko obitelji i vođenja obiteljske knjižare, Marija se bavila i politikom u vrijeme kad su se žene tek borile za pravo glasa i za ravnopravnost. Iako rođenjem Čehinja, Hrvatsku je u potpunosti prihvatila kao svoju domovinu i doprinosila njezinoj slobodi i napretku. Nakon smrti Stjepana Radića ostala je aktivna u društveno-političkom životu hrabro se držeći pred progonima vladajućih režima, sve do smrti 1954. godine. Ove godine prisjećamo se Marije Radić u povodu njezine 150. godišnjice rođenja i 70. godišnjice smrti. O privatnom i javnom životu Marije Radić u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali smo s Brunom Šagijem, sveučilišnim magistrom povijesti. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Ulica Marije Radić u Zagrebu; 2. Obilježavanje 150. godišnjice rođenja; 3. Korespondencija supružnika Radić; 4. Ciljevi društvenog i političkog angažmana Marije Radić; 5. Njezino političko i javno djelovanje; 6. Marijina uloga nakon smrti Stjepana Radića; 7. Članak Marije Jurić Zagorke; 8. Koliko znamo o Mariji Radić i njezinom zalaganju za ženska prava. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. V. br. 3. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, studeni 2024.
• 
  Čarobni svijet bajke danas: dr. sc. Nada Kujundžić 22.10.2024 34λ

  Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je pripovijedanju i kazivanju (storytellingu), posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti poput bajki ili legendi. Zato smo drugu epizodu pete sezone podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom posvetili ovoj temi, a u goste pozvali, dr. sc. Nadu Kujundžić, folkloristicu i filologinju, čiji su znanstveni interes bajke i njihove adaptacije, kratki pripovjedni žanrovi, dječja književnost i popularna kultura. Osim o važnosti pripovijedanja i kazivanja u današnjim teškim i zahtjevnim vremenima razgovarale smo i o važnosti bajki koje sadrže životne mudrosti, kao i o Ivaninoj kući bajke u Ogulinu, hrvatskim i svjetskim bajkopiscima. Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Važnost storytellinga i njegova uloga u suvremenom društvu; 2. Struktura pripovjednog prostora bajke; 3. Po čemu su bajke drugačije od uobičajenih priča; 4. Hrvatski i svjetski bajkopisci; 5. Kako izgraditi dobru priču; 6. Načini na koje mladi danas izražavaju svoja iskustva, priče i emocije; 7. Važnost bajki i njihova poruka; 8. Bajke kao trunka nade u neki bolji svijet. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. V. br. 2. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, listopad 2024.
• 
  Festival svjetske književnosti – izazovi i odjeci: Seid Serdarević 19.09.2024 37λ

  Prvu epizodu nove, sada već pete, sezone podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom Knjižnice Božidara Adžije otvorili smo razgovorom o Festivalu svjetske književnosti koji se održao od 1. do 7. rujna 2024. U goste smo pozvali programskog direktora Festivala i glavnog urednika izdavačke kuće Fraktura Seida Serdarevića, koji se i ove godine našao pred mnogim organizacijskim izazovima. Tko je sve gostovao na ovogodišnjem festivalskom izdanju, kakva je posjećenost publike, kako posluje izdavačka kuća Fraktura i puno više saznat ćete ako poslušate novu epizodu.     Teme razgovora s gostom bile su: 1. Inicijalna ideja nastanka Festivala svjetske književnosti; 2. „Eksperiment“ kupovanja ulaznica; 3. Odjeci ovogodišnjeg Festivala; 4. Željeni gosti za buduće Festivale; 5. Pomoć institucija i sponzora; 6. Izdavačka kuća Fraktura – timski rad; 7. Sestrinska izdavačka kuća Bodoni; 8. Knjižara Fraktura – najbolja literatura; 9. Razvijena izdavačka scena naspram manjka čitalačke publike; 10. Knjiga u budućnosti; Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. V. br. 1. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, rujan 2024. Preporuke za čitanje slušateljima.
• 
  Petar Šegedin: poklonik i apostol riječi : dr. sc. Ana Batinić 08.07.2024 32λ

  Petar Šegedin punih je šest desetljeća bio aktivan u hrvatskom kulturnom, javnom i književnom životu. Zauzimao se za dignitet koji treba imati hrvatska književnost, koju je podignuo na razinu „europske“, čime je zavrijedio da obilježimo 115. obljetnicu rođenja i pritom podsjetimo na njegovu književnu veličinu. Stoga smo u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili dr. sc. Anu Batinić, suvoditeljicu znanstvenog skupa Dani Petra Šegedina, s kojom smo razgovarali o liku i djelu ovog svestranog pisca i kulturnog djelatnika izrazito plodna stvaralačkog puta u nadi da će njegova djela ponovno pronaći put do čitatelja. Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Petar Šegedin – naš suvremenik; 2. Šegedinovi doprinosi u potpisivanju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, općenito briga o statusu hrvatskoga jezika; 3. „Živo“ djelo Petra Šegedina danas; 4. Kako se očitovala Šegedinova borba za slobodnu Hrvatsku, odnosno njegov aktivizam; 5. Kako akademik Jelčić vidi književnu riječ ovog svestranog pisca; 6. Prostor, biljni i životinjski svijet, kao vrlo važna i česta tema gotovo svih djela iz Šegedinova opusa; 7. Animalizam u djelima Petra Šegedina; 8. Šegedinova proza značenjem daleko nadmašuje granice njegova zavičaja i domovine; 9. Sabrana djela ovog značajnog pisca; 10. Kulturno-znanstvena manifestacija Dani Petra Šegedina. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. IV. br. 9. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, srpanj 2024.
• 
  Slučaj vlastitog književnog uspjeha: Kristian Novak 19.06.2024 28λ

  Cijenjen, voljen i hvaljen kako od opće publike, tako i od književnih kritičara i stručnih žirija, Kristian Novak jedan je od najpopularnijih domaćih književnika danas. S dva sjajno prihvaćena romana „Črna mati zemla“ i „Ciganin, ali najljepši“ u recepcijskom je smislu napravio svojevrstan kvantni skok na našoj književnoj sceni. Posljednji roman „Slučaj vlastite pogibelji“ nalazi se na listama najčitanijih, najposuđivanijih i najprodavanijih djela, a za njega je dobio Nagradu Vladimir Nazor i u utrci je za najbolji roman godine T-portala. Svi ovi uspjesi bili su idealan povod da u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom porazgovaramo s piscem takve izvanserijske recepcije i književnog kalibra.   Teme razgovora s gostom bile su: 1. Građanska hrabrost i kako se Kristian Novak bori za nju svojim nagrađivanim i hvaljenim romanima; 2. Što autor Kristian Novak osobno voli kod pisanja i što mu je najvažnije; 3. Roman „Slučaj vlastite pogibelji“ kao kritika utjecaja društvenih i ekonomskih čimbenika na živote pojedinaca; 4. Novakovi likovi stvarne osobe ili „pokazni“ modeli; 5. Piše li Novak za određenog čitatelja ili općenito za društvo; 6. Kajkavština u romanima; 7. Prijevodi popularnih romana i suradnja s prevoditeljima; 8. Uspjeh i osjećaj odgovornosti prema čitateljima kao visoko postavljene ljestvice; 9. Trilogija „Črna mati zemla“, „Ciganin, ali najljepši“ i „Slučaj vlastite pogibelji“ kao završena cjelina podneblja i jezika te budući romani; 10. U očekivanju sljedeće Novakove knjige – znatiželja otkrivanja na čemu autor sada radi. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. IV. br. 8. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, lipanj 2024.
• 
  Knjiga i zašto čitati? : Matija Štahan 23.04.2024 32λ

  Knjiga je danas, kao i u velikom broju teških i kriznih situacija, često mjesto inspiracije i nade. U kakvoj literaturi pronalazimo motivaciju za promjene i mijenjanje sebe? odgovor na to, ali i na puno više ponudio nam je književni komparatist i društveno-politički komentator Matija Štahan u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom. Razgovor je vođen u povodu književne manifestacije Noć knjige 2024. koja svojom temom Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena poziva na čitanje i povratak knjizi uz moto „Štivo je neuništivo“. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Nacionalna strategija poticanja čitanja i njezini rezultati prema najnovijem istraživanju čitanosti u Republici Hrvatskoj; 2. Nove navike čitanja i čitateljski ukusi u stalnim promjenama; 3. „Civilizacija spektakla“ i uloga javnih televizija na kulturu čitanja; 4. Program Noći knjige 2024. sugerira vizije o kraju svijeta (civilizacije), a knjigu stavlja pod upitnik – može li ona utjecati na čitateljevu okolinu, odnosno pronalaženja smisla; 5. Danas možemo čuti od mnogih mladih da je čitanje aktivnost introvertnih, slabih i asocijalnih ljudi. Današnji čitatelj teško se snalazi u izazovnim vremenima; 6. Čitatelj uvijek traži sebe u onom što čita, pa u prvi plan čitanosti dolazi tzv. self-help i duhovna literatura; 7. Čitatelj mijenja sebe zahvaljujući onom što čita; 8. Knjige su i danas čitatelju putokaz i orijentir; 9. Živimo u stresnom i nesigurnom svijetu, stoga je u današnje vrijeme tehnološke okovanosti važno znati pripomoći si knjigom; 10. Zaključno, čitanje promatramo kao proces izgradnje vlastite osobnosti i kumulacije iskustava. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. IV. br. 7. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, travanj 2024.
• 
  Žensko pismo – poseban žanr? : prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić 18.03.2024 21λ

  „Žene su stvarni kreatori društva.“ - Harriet Beecher Stowe Žensko pismo u teoriji i povijesti književnosti ima točno određeno značenje bez obzira na to što se sintagma kolokvijalno upotrebljava kako bi se opisalo nastojanje autorica da u književnosti progovore autonomnim glasom. Ta borba za autonomiju iskazivanja vlastitih ideja usko je povezana s borbom žena za svoja prava u najširem smislu, a pokret u književnosti, koji nazivamo žensko pismo, proizašao je iz nastojanja žena da se društvenoj zajednici, kojom dominiraju muškarci, nametnu kao jednakopravne. Koja su temeljna obilježja ženskog pisma te treba li nam žensko pismo ili samo pismo? Koje autorice danas pišu o ženskom pitanju? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo odgovore potražili od prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić u novoj epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovorima Knjižnice Božidara Adžije, a sve u povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka.    Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Žensko pismo kao specifičan žanr i način, stil pisanja; 2. Temeljna obilježja ženskoga pisma; 3. Žensko pisanje i žensko pismo; 4. Écriture feminine kao pojam u teoriji književnosti; 5. Treba li nam žensko pismo ili samo pismo; 6. Revidiranje ženskoga pisma; 7. „Žensko pitanje“ danas; 8. Današnje autorice koje pišu ženskim pismom. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije Zvukmark - zabilježeno zvukom God. IV. br. 6. Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak Snimanje i montaža: Iva Džambaski Zagreb, ožujak 2024.