Zavidavanje

Maja Vodopivec: Mi Jugoslaveni smo izgubili državu, ali izgubiti dušu još je strašnije 16.07.2026 1t 24min

Naša gošća docentica je na sveučilištu Leiden u Nizozemskoj gdje predaje više kolegija iz područja povijesti i mirovnih studija. Predsjednica je Fondacije Dubravke Ugrešić i izvršiteljica posljednje volje velike spisateljice. U njezino područje interesa spada i japanska povijest, u Tokiju je doktorirala, dok je u Beogradu završila studij ekonomije, japanskog jezika i književnosti. Njezino ime je Maja Vodopivec, a govorit će nam o svom prijateljstvu s Dubrakom Ugrešić, iskustvu života u Japanu te prilikama na Dalekom istoku te o istočnoj Europi, odnosno periferiji Eruopske unije kako je vide u centru, u razvijenim europskim zemljama.

Nedim Sejdinović: U Srbiji se više ne zna gdje završava država, a počinju kriminalne organizacije 16.07.2026 1t 8min

Naš gost je Novosađanin, više od tri desetljeća prisutan na srbijanskoj i regionalnoj medijskoj sceni kao novinar, urednik, do 2019. predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine, autor brojnih medijskih analiza i istraživanja. U profesionalnim krugovima slovi za izvrsnog političkog analitičara, odmjerenog i opreznog u ocjenama, što svakih sedam dana potvrđuje svojim analizama u beogradskom tjedniku Vreme. Prije dvije godine nagrađen je uglednim priznanjem Vitez poziva. Ukratko, Nedim Sejdinović je bez sumnje jedan od najboljih srbijanskih novinara.Također, naš sugovornik je esejist i pisac, autor proznih djela "Hodočašće viška" i "San svakog upaljača", knjige političkih eseja "Zatvorski sindrom" te zbirke poezije "Zapratite me za još korisnih informacija".

Ivan Jani Novak: U diktaturi algoritama najsubverzivnije je ostati normalan 16.07.2026 1t

Naš gost je Ivan Jani Novak, jedan od osnivača i članova slavnog Laibacha, pop-kulturnog fenomena rođenog 1980. godine u Trbovlju. S epicentrom u slovenskom rudarskom gradiću, potres Laibach u osamdesetima je drmao temelje Jugoslavije. Paradiranje i parodiranje militarističkih i totalitarističkih simbola u izvedbi Laibacha socijalističkom društvu izazivalo je grč u želucu, ali način i stil Neue Slowenische Kunsta neumoljivo je najavljivao neizbježno: raspad jedne države, koja se više nije mogla pogledati u zrcalu. Likovni, odnosno dizajnerski dio izričaja Laibacha do 20. ožujka 2026. predstavljen je u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu, gdje smo vodili ovaj razgovor.

Jana Prević Finderle: Žene često nisu svjesne da se za ono što imaju netko trebao izboriti 16.07.2026 56min

Ona je arhitektica, profesorica u pulskoj Tehničkoj školi, planinarka, svjetska putnica, pjesnikinja, prozna spisateljica, majka troje djece. Ukratko, u pitanju je vrlo aktivna, znatiželjna i pametna žena. Govorit će nam o svojim putovanjima po Iranu, Kini i drugim zemljama, o radu s djecom, o planinama i hodačkim turama s naglaskom na glasoviti El Camino, hodočasničku turu dugu preko 800 kilometara, koju je prepješačila sa svojim ocem. Rođena je i odrasla u Daruvaru, u Zagrebu je završila studij arhitekture, živi u Pazinu. Objavila je šest proznih knjiga i zbirki poezije, jedna je od organizatorica pazinskog književnog festivala Kalibar. Naša gošća Jana Prević Finderle od one je vrste ljudi koja oplemenjuje i čini boljim svakom mjesto na kojem se zatekne. Zato smo ponosni što je možemo predstaviti svojim gledateljima i gledateljicama.

Mehrdad Khameneh: Iran u ovom ratu može dugo izdržati 16.07.2026 1t

Naš gost je iranski pisac, filmski i kazališni redatelj. Akademiju dramskih umjetnosti studirao je u Beogradu i Zagrebu, a u Hrvatsku je ponovo stigao nakon što je u lipnju prošle godine počeo dvanaestodnevni rat Izraela protiv Irana. Mehrdad Khameneh nije pristalica iranskog režima. Štoviše, u Iranu je aktivno zagovarao njegovu promjenu, ali rušenje iranskih gradova raketama i avionskim bombama smatra duboko pogrešnim i štetnim, ponajprije za demokratske snage u Iranu, čije su žrtve i višedesetljetna borba ovim ratom bačene u blato. Govorit će nam o Iranu i njegovom društvu, o aktualnom ratu SAD-a i Izraela protiv njegove zemlje te o dubokom nerazumijevanju Amerikanaca o tome što je i kakav je Iran pod teokratskim režimom uspostavljenim nakon islamske revolucije 1979. godine.

Srđan Dragojević: Snimao sam 'Anđele' i bježao od mobilizacije 16.07.2026 1t 1min

Naš gost po obrazovanju je klinički psiholog i filmski redatelj. Autor je velikih filmskih ostvarenja srpske kinematografije uz devedesetih i dvijetisućitih. Filmovima "Mi nismo anđeli", "Lepa sela lepo gore" i "Rane" Srđan Dragojević etablirao se kao jedan od najvažnijih redatelja generacije koja je autorski sazrijevala u godinama raspada Jugoslavije. Njegov film "Parada" iz 2011. zabilježio je do tada neviđen komercijalni uspjeh u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim u filmskoj, Dragojević je agilan i u književnoj produkciji. Objavio je tri zbirke pjesama, dvije dječje slikovnice, javljao se kratkim pričama, a trenutno promovira svoj prvi roman "Lajk", horor s fokusom na društvene mreže i svijet influensera, objavljen u okrilju izdavačke kuće Profil.

Nataša Škaričić: Sredstva javnog zdravstva prelijevaju se privatnicima 16.07.2026 1t 1min

Naša gošća je novinarka, koja već desetljećima neumorno istražuje jedan od najzatvorenijih i naosjetljivijih sustava, a to je zdravstvo. Tijekom karijere radila je u vodećim hrvatskim dnevnim listovima, a danas piše u Novostima, tjedniku srpske nacionalne manjine, jednom od posljednjih bastiona dobrog novinarstva u Hrvatskoj. Nataša Škaričić javnosti je otkrila na desetine korupcijskih afera uzdravstvenom sektoru, godinama je upozoravala na njegove manjkavosti i davala material za konkretne “dijagnoze” onima koji bi trebali mijenjati i unapriijeđivati sustav. Njezini tekstovi kojima otvara Pandorinu kutiju odnosa politike, novca i javnog zdravlja nerijetko su postavljali pitanja na koja državne institucije ne mogu, ne znaju ili ne žele odgovoriti.

Katarina Peović: Naša budućnost ne izgleda lijepo, možda ćemo biti prisiljeni na otpor 16.07.2026 54min

Naša gošća je doktorica znanosti, redovna profesorica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Ona je, također, glazbenica, početkom devedesetih s bendom Maxmet izdala je svoj prvi album Mačke vole grebati. Široka javnost poznaje je kao saborsku zastupnicu, predsjedničku kandidatkinju i udarnu pesnicu Radničke fronte, jedine hrvatske političke stranke koju se bez sumnje može označiti lijevom. Katarina Peović pošteno je odradila svoj saborski mandat, kao jedna od najaktivnijih saborskih zastupnica, a potom se vratila profesuri i glazbi. Osnovala je bend Fronta, s kojim je izdala album i na njemu prepjev talijanske partizanske budnice Bella Ciao.

Želimir Žilnik: Kad sam Tita htio izvesti među Srbe, tražio je da mu dam pištolj 16.07.2026 1t 29min

Naš gost je veliki filmski redatelj, predstavnik Crnog vala, jednog od najvažnijih i najhrabrijih pokreta u jugoslavenskoj i europskoj kinematografiji. Želimir Žilnik autor je više od šezdeset kratkih i dugometražnih filmova, documentarist koji je pod okriljem novosadske filmske kuće Neoplanta šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća pomjerao granice slobode i iskušavao strpljenje režima, snimajući autsajdere, ljude s ruba socijalističkog društva u borbi za golu egzistenciju. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja, među kojima i berlinskog Zlatnog medvjeda za film Rani radovi iz 1969. godine. Žilnikov rad visoko je cijenjen u svjetskim okvirima te je prikazivan u najuglednijim kulturnim institucijama poput pariškog Pompidou centra I newyorške MOMA-e.

Lidija Zelović: Rođak mi je bio snajperist u Sarajevu, što da radim s njegovom pričom? 16.07.2026 57min

Naša je gošća filmska redateljica, rođena je 1970. godine u Jugoslaviji. U Sarajevu je završila osnovnu i srednju školu, studirala srpsko-hrvatski jezik i jugoslavensku književnost, da bi na lokalnoj televiziji Dobre vibracije započela i novinarsku karijeru. Početkom rata roditelji su je poslali na sigurno, samo na četiri dana, dok se situacija ne smiri. Dani izbjeglištva su se protegli na godine, Lidija Zelović postala je nizozemska državljanka. Radila je kao ratna izvjestiteljica s Kosova, a onda snažno zagazila u svijet dokumentarnog filma. Svojim filmovima, koji i za autoricu i za gledatelje mogu imati terapijski učinak, naša sugovornica slaže mozaik života rasutog na prije i poslije rata, propitujući krvavi raspad zemlje koju je voljela i smatrala domovinom.

Arijana Lekić Fridrih: Volim svoju zemlju više od Thompsona, redovito plaćam porez 16.07.2026 1t 2min

Po obrazovanju, naša gošća je kazališna i filmska redateljica, ali šira hrvatska javnost u posljednjih nekoliko godina prepoznaje je uglavnom po njezinim umjetničkim performansima, napose po tihim misama kojima se suprotstavlja takozvanim moliteljima na trgovima hrvatskih gradova. Ona je umjetnica, autorica niza zapaženih projekata koji u fokusu imaju položaj žene u društvu, patrijarhat i njegove posljedice. Arijana Lekić Fridrih glas je žena koje se ne žele uklapati u višestoljetnu matricu, ona jasno i glasno kaže da ne želi držati tri stuba kuće, niti provoditi svoj jedini život na relaciji kuhinja - rodilište. U redovima hrvatskih vjerskih fundamentalista doživljavaju je kao neprijateljicu društva i budite sigurni da bi u neka druga vremena naša gošća gorjela na lomači.

Selvedin Avdić: Proleter - to je bila viteška titula 16.07.2026 58min

Naš gost je Salvedin Avdić - novinar, glavni urednik portala žurnal info, publicist i pisac svoga grada. Grad je Zenica, a simboli su joj željezara i kaznionica - zloglasni i nadaleko poznati KaPe dom. O željezari je pisao u intimnoj monografiji Moja fabrika, po kojoj je postavljena i vrlo uspjela kazališna predstava. KP dom je ovjekovječio knjigom grupe autora Kazniona, koju je uredio za izdavačku kuću Vrijeme. Tko poznaje zeničke toponime, Čelični grad će lako pronaći i u romanima našeg gosta, koji nose naslove - Sedam strahova i Kap veselja. Selvedin Avdić autor je još i zbirke proznih zapisa Autobusne bilješke i Malih smakova, dnevničke proze posvećene ocu i opet - Zenici, gradu koji se pred njegovim očima ruši i otima propadanju.

Brano Mandić: Crnogorci se danas duboko stide zbog Konavala i Dubrovnika 16.07.2026 58min

Naš današnji sugovornik je novinar i pisac, najčitaniji crnogorski kolumnist i autor kratkih priča objavljenih u zbirci "Feb je čekao olovku". Također, on je slikar, vizualni umjetnik i kulturni radnik. Dolazi nam kao egzotični gost iz zemlje o kojoj znamo malo ili ništa. Njegova analitičnost, spisateljski talent i gospodska distanciranost s koje komentira dnevne događaje i društvene fenomene prepoznati su i izvan granica Crne Gore. Mnogi koji prate regionalnu medijsku scenu složit će se da je Brano Mandić jedan od najboljih novinskih pisaca na području zemalja nastalih na razvalinama Jugoslavije. Rođen je 1979. godine u Baru, danas živi i radi u Podgorici. Glavni je i odgovorni urednik portala normalizuj.me.

Milorad Pupovac: Očekujemo da se i u Srbiji prizna politička posebnost Srba u Hrvatskoj 27.01.2026 1t 1min

S Miloradom Pupovcem razgovarali smo o njegovoj političkoj karijeri, o "srpskom svetu", o studentskim protestima u Srbiji i odnosu hrvatskih Srba s Aleksandrom Vučićem. Razgovarali smo o njegovoj suradnji s HDZ-om i teškim kompromisima, kao i o odnosu SDP-a prema srpskoj manjini od devedesete do danas. Neizbježne su bile i teme o novovjekom ustaštvu i četništvu, o normalizaciji ustaškog pozdrava Za dom spremni u Hrvatskoj, o nacionalizmu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, o ratu, mirotvorstvu i izgledima za nove oružane sukobe u našem dijelu svijeta.

Boris Buden: Ono što dolazi može biti puno gore od fašizma 27.01.2026 1t 5min

Naš gost je filozof, publicist i prevoditelj, autor Barikada, jedne od najznačajnijih knjiga objavljenih u devedesetima, knjige koja je analizirala raspad Jugoslavije i pozivala na pobunu protiv nečovještva. Danas živi na berlinskoj adresi, redovito objavljuje eseje na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku o filozofskim, političkim i kulturnim temama vezanim uz bivšu Jugoslaviju, zapadnu Europu i Sjedinjene Američke Države. Boris Buden jedan je od najznačajnijih intelektualaca s područja jugoistočne Europe i čovjek koji nam pomaže razumjeti političke i društvene okolnosti koje su civilizaciju dovele na sam rub propasti.

Nikola Visković: Hrvati i Srbi su posljednja rupa na svirali 27.01.2026 59min

Naš gost je umirovljeni profesor teorije prava, dekan splitskog Pravnog fakulteta od 1983. do 1985. godine. Suosnivač je prve ekološke stranke u Hrvatskoj, Zelene akcije Split iz 1989. godine i saborski zastupnik u prvom sazivu sabora od 1990. do 1992. godine. Autor je više od šest stotina znanstvenih i publicističkih tekstova pravne i politološke tematike. Prvi se u Hrvatskoj sustavno bavio pitanjima kulturne zoologije i kulturne botanike, napisao je značajna djela Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji (1996.) i Stablo i čovjek: prilog kulturnoj botanici. Nikola Visković - pravnik, publicist, prevoditelj, svjedok vremena, čovjek raskošnog znanja i zapanjujuće kreativne energije.

Sanja Klempić Bogadi: U deset godina nestala je trećina Srba u Hrvatskoj 27.01.2026 55min

Naša gošća je Sanja Klempić Bogadi, demografkinja, znanstena savjetnica na zagrebačkom Institutu za istraživanje migracija. Upravo je objavljena njezina studija pod naslovom Zajednica zaslužuje budućnost, koja otkriva sve o demografskim pitanjima i procesima važnima za Srbe u Hrvatskoj, o njihovom raseljavanju, propuštenim prilikama za održivi povratak, o brojkama koje neumoljivo pokazuju da srpska zajednica u Hrvatskoj nestaje. Sanja Klempić Bogadi napisala je važnu knjigu, ne samo za srpsku, nego i za većinsku zajednicu u Hrvatskoj, jer iza svake brojke o kojoj naša gošća piše stoje ljudi. Ljudi sa svojim identitetom, kulturom, kreativnim i radnim potencijalom. Sa odlaskom svakog od tih muškaraca i žena koji su u demografskoj studiji naše gošće predstavljeni brojkama, Hrvatska ostaje siromašnija zemlja.

Vesna Pusić: Amerika nije naš saveznik i neće se vratiti na ono što je bila 27.01.2026 1t 11min

Preko deset godina bila je predsjednica treće po snazi parlamentarne stranke u Hrvatskoj. Obnašala je visoke političke dužnosti; bila je potpredsjednica Vlade, ministrica vanjskih poslova i redovna profesorica na Filozofskom fakultetu. Danas je aktivna u radu think tankova kojima je u fokusu interesa svjetska politika. Sveučilišta u Zagrebu. Naša gošća je Vesna Pusić, s kojom ćemo razgovarati o njezinim iskustvima prikupljenima u političkoj karijeri te o dramatičnim aktualnim zbivanjima u regionalnoj i svjetskoj politici.

Šimun Cimerman: Sutjeska je bila njemački Vijetnam. Partizani su se kretali kao nindže. 27.01.2026 1t 23min

Naš gost je politolog i avanturist Šimun Cimerman. Bivši vaterpolist, koji se bavi ekstremnim sportovima i organizira pustolovne utrke. Ljubav prema prirodi i pustolovinama svojedobno ga je odvela na područje gdje se od sredine svibnja pa do sredine lipnja 1943. godine odvijala naša najznamenitija bitka II Svjetskog rata - Bitka na Sutjesci. Teško prohodni putevi i staze Šimuna Cimermana su odveli u prošlost, u vrijeme velike bitke. Prepješačio je sve pravce kojim su marširale partizanske jedinice i na koncu napisao fascinantnu knjigu: Bitka na Sutjesci - pakao u raju.

Ivan Šarčević: Papa Franjo bio je teolog naroda 27.01.2026 1t 2min

Naš gost je svećenik, franjevački teolog, esejist i publicist Ivan Šarčević. Smatraju ga jednim od najuglednijih franjevaca Bosne Srebrene. Svojedobno je bio tajnik i dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije i glavni urednik franjevačke mjesečne revije Svjetlo riječi. Samostan svetog Ante na Bistriku, gdje živi i radi, jedno je od žarišta intelektualnog života Sarajeva, poprište brojnih duhovnih inicijativa, ekumenskog i međuvjerskog razumijevanja, mjesto suradnje i pomirenja među narodima. Fra Ivan Šarčević, veliki čovjek iz Reda male braće, most je među ljudima.