Prvi glas

Episode

• Damir Vanđelić: 'Plenković želi poslušnike na kratkoj uzici' 17.07.2026 27mnt

  Od dolaska Plenkovića na vlast, razlika između proračunskih prihoda i rashoda konstantno je negativna, a stvoren je dug od oko 16 milijardi eura, što unutarnjeg, što vanjskog, tvrdi menadžer, poduzetnik i predsjednik stranke Republika Damir Vanđelić. Taj se novac, kaže, troši na kupovanje socijalnog mira, povećanje plaća u javnom sektoru i masovno zapošljavanje u državnoj administraciji.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP356:Zašto vladine antiinflacijske mjere nisu uspješne?Koliko je dugoročno održiv rast izdvajanja za plaće iz državnog proračuna?Hoće li novi pravilnik o izboru čelnih ljudi u državnim poduzećima dovesti do profesionalizacije menadžerskog kadra u javnim tvrtkama?Što je krivo postavljeno u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO)?
• Vrhunac operacije Thompson tek slijedi? 16.07.2026 24mnt

  Marko Perković Thompson je opet, već treći put pjevao u Zagrebu ove godine, nakon što mu je zbog ustaškog pozdrava zabranjen nastup u prostorima u vlasništvu grada. Prvo je Vlada zbog njega otela Gradu organizaciju dočeka rukometaša na Trgu bana Jelačića, pa su ga “prošvercali” kao izvođača na Hod za život, da bi prije nekoliko dana pjevao i na predstavljanju knjige Ivice Marijačića “Fenomen Thompson” u Kinu Studentskog centra. O tom predstavljanju i knjizi s podnaslovom “Ovo je istina o jedinstvenom čovjeku koji pjesmom brani Hrvatsku i svijet od srpskog fašizma” je u Prvom glasu govorio Telegramov novinar Matej Devčić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP355:Kakva je bila atmosfera na predstavljanju knjige o Marku Perkoviću Thompsonu – književna promocija ili svojevrsni koncert?Kako knjiga Ivice Marijačića objašnjava "fenomen Thompsona" i koje glavne teze iznosi o njegovoj ulozi u hrvatskom društvu?Zašto na predstavljanju knjige nije bilo više poznatih osoba iz političkog i javnog života, unatoč velikom interesu za Thompsona?Koliko je Thompsonov nastup u Kinu SC bio simbolična poruka da ipak može nastupati u Zagrebu, unatoč političkim prijeporima oko njegovih koncerata?Što aktualni val Thompsonove popularnosti znači za hrvatsku politiku i može li ponovno postati važan čimbenik u predizbornim kampanjama?Je li Thompson dosegnuo vrhunac svoje karijere ili se može očekivati novi val koncerata, pjesama i još veći utjecaj na javnu i političku scenu?
• Francuska želi novi europski poredak 15.07.2026 30mnt

  Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u Prvom glasu govori o strateškim ciljevima Koalicije voljnih, odnosima moći u Europi, europskoj politici prema Rusiji, sukobu Plenkovića i Milanovića oko pariške parade i hrvatskoj vanjskoj politici.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP354:Koji su strateški ciljevi Koalicije voljnih?Žele li Nijemci, Poljaci i Britanci uopće francusko vodstvo Europe?Hoće li Amerikanci ostati u Europi i pod kojim uvjetima?Tko će platiti veće izdatke za obranu - građani ili korporacije?Je li Hrvatska hibridna članica Koalicije voljnih?Šteti li sukob Milanovića i Plenkovića hrvatskoj vanjskoj politici?Treba li mijenjati Ustav da bi se izbjegla paraliza vanjske politike?
• Rat Amerike i Irana se vratio 14.07.2026 18mnt

  Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu objašnjava zašto je primirje između Irana i SAD-a praktički mrtvo i tko zapravo kontrolira sudbinu Hormuškog tjesnaca. Poseban dio razgovora posvetili smo i ekskluzivi New York Timesa prema kojoj je bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad bio vrbovan od strane Mossada te je upravo on trebao biti ključan čovjek za promjenu režima u Iranu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP353:Zašto je primirje između Irana i SAD-a propalo i što slijedi?Što je sporno u tumačenju članka pet Memoranduma o razumijevanju?Može li Amerika silom otvoriti Hormuški tjesnac za slobodnu plovidbu?Zašto je ovo jedan od najvećih geopolitičkih poraza Amerike?Kome najviše odgovara nastavak sukoba, a kome mir?Je li Mahmud Ahmadinežad bio suradnik Mossada?Ima li Izrael još uvijek šansu za promjenu režima iznutra?
• Zašto Laura Kövesi i njen EPPO toliko živciraju Plenkovića? 13.07.2026 22mnt

  Nakon ekskluzivnog intervjua koji je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi dala Telegramovoj Dori Kršul uslijedila je iznimno nervozna reakcija premijera Andreja Plenkovića koji od EPPO-a očekuje - ispriku. U prvom glasu gostuje Dora Kršul koja govori o tri velike istrage EPPO-a u Hrvatskoj, Kövesi, Turudiću i Plenkoviću.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% PODRŠKE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP352:Zašto Laura Kövesi odbija komentirati Ivana Turudića?Što je EPPO otkrio u slučaju Gabrijele Žalac?Zašto je USKOK preuzeo slučaj Beroš od EPPO-a?Tko bi trebao odlučivati o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a?Kako je Plenković reagirao na uključivanje EPPO-a u aferu Geodezija?Zašto ministar Habijan Kövesi ne želi dati dva nova tužitelja?Zašto Kövesi toliko živcira Plenkovića?Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.
• Milanovićeva žestoka prijetnja Plenkoviću 10.07.2026 17mnt

  U jeku posljednje bitke Pantovčaka i Banskih dvora, predsjednik Republike Zoran Milanović izvukao je “nuklearnu prijetnju” - da bi mogao premijeru Andreju Plenkoviću oteti omiljenu igračku, predstavljanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća. Iako Ustav jasno kaže da Hrvatsku tamo mogu, u skladu sa svojim ovlastima, predstavljati i predsjednik i premijer, praksa je takva da je u Bruxelles išao isključivo predsjednik Vlade. Dosad. O ovom odnosu i potencijalnom budućem sukobu za Prvi glas govorila je Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP351:Planira li Zoran Milanović doista početi odlaziti na sjednice Europskog vijeća ili je riječ o samo još jednoj verbalnoj provokaciji i prijetnji upućenoj Andreju Plenkoviću?Je li u povijesti već bilo sličnih pokušaja i ambicija (poput onih Kolinde Grabar-Kitarović za vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata)?Kako su takve situacije rješavale druge europske države (poput Rumunjske ili Češke)?Što je pozadina najnovijeg otvorenog sukoba između predsjednika i premijera – odnosno, kako je nedavni vojni mimohod u Francuskoj (pad Bastilje) i (ne)pozivanje na isti potaknulo eskalaciju svađe oko vojske i policije?Zašto je propao sustav koordinacije vanjske politike u Hrvatskoj i kako smo od nekadašnjeg strateškog konsenzusa oko ključnih ciljeva (ulazak u NATO i EU) došli do potpunog kolapsa komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora?Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.
• Cijene stanova divljaju, prodaja rekordno pada 09.07.2026 31mnt

  „U koroni je zbog opticaja veće količine novca došlo do inflacije, pa se nekretnina činila kao odlična investicija. Najgore što se dogodilo jest to da su stambene nekretnine, umjesto za život, postale predmet investicije. Kada tome dodate specifičnost masovnog turističkog najma 'po krevetu', izgubili smo ogroman broj nekretnina s tržišta. Podaci HEP-a i drugih institucija jasno pokazuju da je ogroman broj stanova u Hrvatskoj potpuno prazan“, kaže Dubravko Ranilović, iskusan veteran hrvatskog tržišta nekretnina. U Prvom glasu Ranilović, dugogodišnji predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, analizira tržište nekretnina koje nastavlja svoj paradoksalan tijek : cijene i dalje rastu, dok broj sklopljenih kupoprodaja bilježi pad četvrtu godinu zaredom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP350:Što se na tržištu nekretnina događa od rekordne 2022. godine?Zašto broj kupoprodajnih ugovora pada, dok cijene godišnje rastu između deset i 15 posto?Što bi moglo stajati iza naglog hlađenja tržišta?Ako se na tržištu trguje s manje nekretnina, kako prolaze luksuzne i skuplje nekretnine?Koliko su vlasnici rabljenih stanova nerealni u postavljanju prodajne cijene?Naziru li se u skorom razdoblju korekcije cijena na niže? 
• Amerika je progutala nogomet 08.07.2026 25mnt

  Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić vratio se sa Svjetskog prvenstva u SAD-u i Kanadi te je za Prvi glas prokomentirao bizaran Trumpov poziv šefu FIFA-e Gianniju Infantinu, maksimalnu komercijalizaciju nogometa i trenutak kad je Amerika opet zavoljela samu sebe.Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP349:Zašto je Trumpov poziv Infantinu samo kulminacija svega što gledamo u nogometu?Je li taj potez karikatura nečega što u nogometu već postoji?Kako vas na stadionima tjeraju da trošiteZašto Amerikanci sve otvorenije prihvaćaju nogomet?Je li broj beskućnika u američkim gradovima stvarno smanjen ili je riječ o privremenom uljepšavanju?Je li hrvatska obrana sama kriva za ispadanje od Portugala ili je presudila sreća? 
• Ostaju samo dva scenarija za rat u Ukrajini 07.07.2026 34mnt

  Nakon što je Rusija na Kijev lansirala više od 400 dronova i projektila uoči NATO summita u Ankari, Telegramov novinar, urednik i kolumnist Đivo Đurović u razgovoru za Prvi glas govori o dvije opcije za nastavak rata i neizbježnoj europeizaciji NATO-a.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP348:Je li masovni napad na Kijev uoči summita u Ankari slučajnost ili poruka Zapadu?Zašto Đurović tvrdi da napad zapravo pokazuje rusku slabost, a ne snagu?Što Amerika trenutačno želi postići u Ukrajini nakon neuspjeha s Iranom?Zašto Ukrajini najviše nedostaju Patriot rakete i može li se to riješiti na summitu?Hoće li NATO puknuti ili ide prema "europeizaciji" obrane kontinenta?Koje su dvije moguće opcije za rat u Ukrajini- mobilizacija ili zamrznuti sukob po korejskom modelu?Je li Putin ikada bio genijalni strateg, kako se dugo tvrdilo?
• Izbori, Dodikove prijetnje i treći entitet: 'BiH je protektorat svijeta koji više ne postoji' 06.07.2026 25mnt

  Dragan Markovina, povjesničar i Telegramov kolumnist u Prvom glasu govori o ključnim pitanjima izbora u BiH koji su na rasporedu u listopadu. Objašnjava zašto misli da je BiH "protektorat svijeta koji više ne postoji", koliko je realna opasnost novog sukoba u BiH i mogu li Bošnjaci opet svojim glasovima izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP347:Zašto je BiH "protektorat svijeta kojeg više nema"?Što znači odlazak visokog predstavnika bez nasljednika za funkcioniranje države?Koliko je realna opasnost od novog sukoba u BiH?Prijeti li Republika Srpska stvarnom secesijom?Kakve su šanse kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva?Postoji li razlika između kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva u politici prema Hrvatima?Koliko je Herceg-Bosna danas stvarnost na terenu, a koliko politička priča za mobilizaciju birača? 
• Redžepović: Srbija gradi moćnu vojsku, a HDZ-ovci podrivaju naš sustav 03.07.2026 18mnt

  Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas upozorava kako se Srbija sve ozbiljnije naoružava. Za to vrijeme, u Hrvatskoj se vodi žestoka bitka oko toga čije uopće zapovijedi smije slušati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP346:Treba li se Hrvatska danas bojati vojne prijetnje iz Srbije?Zašto Srbija intenzivno modernizira svoje oružane snage i što time želi postići?U kojim područjima Srbija trenutno razvija najveće vojne prednosti u odnosu na Hrvatsku?Prati li Hrvatska dovoljno brzo promjene u modernom ratovanju, posebno razvoj dronova i elektroničkog ratovanja?Kako bi trebao funkcionirati lanac zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci tijekom političkih sukoba između predsjednika i Vlade?Kada vojnik ili načelnik Glavnog stožera ima pravo odbiti zapovijed, a kada je dužan izvršiti je?
• Čovjek koji želi preuzeti hrvatski sport: 'Nazvali su me iz HOO-a i rekli potpiši za Primorca' 02.07.2026 16mnt

  „Kada stvorimo jasne kriterije i javno objavimo svaki euro, riješit ćemo problem tajnih dogovora iza zatvorenih vrata”, najavljuje kardiokirurg dr. Josip Varvodić, kandidat za šefa HOO-a. Kao najveću boljku trenutnog sustava ističe potpunu netransparentnost i nedostatak kontrole unutar HOO-a.„Trenutna situacija je poražavajuća. Vjerovali ili ne, savezi danas uopće ne znaju koliko novca dobivaju drugi savezi. Podaci o dodjeli javnih financija nisu javno objavljeni. Svaki sportaš, trener i sportski djelatnik mora u svakom trenutku točno znati koliko dobiva bilo koji drugi savez.”Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345:Što je bila kardinalna pogreška bivšeg šefa HOO-a Zlatka Mateše?Koje bi prve poteze trebao napraviti HOO da bi poslovanje i distribucija sredstava bili transparentniji?Bi li HOO trebao sa savezima obaviti krizni menadžment? Koje su sistemske pogreške stvorile uvjete da se može dogoditi pljačka novca poput Pavlekovog izvlačenja 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza?Postoji li sukob između loptačkih i manjih sportova?Koliki je utjecaj Vlade i premijera Plenkovića na HOO i odnos snaga u sportovima? 
• Pozadina okršaja Plenkovića i Milanovića: Francuski lobi, borba za moć i Ukrajina 01.07.2026 25mnt

  Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u prvom glasu objašnjava pozadinu najžešćeg sukoba premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića u posljednje vrijeme. U pozadini je, kaže, isto što i uvijek posljednjeg desetljeća - nesmiljena grabež za moći.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP344:Što je u pozadini novog sukoba Plenkovića i Milanovića?Je li načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu doista prijećeno smjenom i umirovljenjem ako ne pošalje vojsku?Tko zapovijeda vojskom u miru?Kakvu ulogu u priči igraju francuski lobi i velike vojne nabavke?Što se može dogoditi ako Kundid odbije ispuniti odluku ministra obrane?Je li parada u Parizu zaista samo protokolarno okupljanje? 
• Putin u Ukrajini ne može stati ni pobijediti 30.06.2026 20mnt

  Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki objašnjava što stoji iza sustavnih ukrainskih udara na Krim i zašto Putin bez obzira na gubitke ne može i ne želi stati.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP343:Koji je strateški cilj ukrainskih udara na Krim?Preuzima li Ukrajina stratešku inicijativu u ratu dronovima?Može li unutarnji pritisak — naroda ili elite — natjerati Putina na povlačenje?Što Putin uopće zna o stvarnom stanju na bojištu?Koji su realni scenariji promjene vlasti u Rusiji?Može li Zapad ubrzati destabilizaciju Putinovog režima?Postoji li ikakva perspektiva mirovnih pregovora?
• Izraelska strateška noćna mora: Trumpov dogovor s Iranom 29.06.2026 45mnt

  HRT-ov urednik i voditelj Dario Špelić analizira zašto su američko-izraelski napadi na Iran rezultirali "strateškom noćnom morom" za Izrael i zašto je Benjamin Netanyahu najskuplje platio savezništvo s Donaldom Trumpom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345Je li Izrael nakon ovog rata u lošijoj strateškoj poziciji nego prije?Zašto je Trump zaustavio rat koji je Izrael smatrao ratom za egzistenciju?Što znači to da Iran sada izravno pregovara s SAD-om o stanju u Libanonu?Zašto Izrael desetljećima nema politički cilj koji bi okončao sukob s Palestincima?Što rat s Iranom znači za zaljevske zemlje i njihov odnos prema SAD-u i Iranu?Je li lideri iranskog režima uvjereniji u nužnost nuklearnog oružja nego ikad prije? 
• Plenkovićeva v.d. Hrvatska ide dalje 26.06.2026 17mnt

  Prošle su skoro tri godine otkad je sad već bivši ministar financija Marko Primorac najavio novi pravni okvir za upravljanje državnim poduzećima, tako da u upravama i nadzornim odborima sjede ljudi izabrani na javnim natječajima. Prošle godine je konačno donesen i novi zakon, no najmanje do 1. siječnja 2027. godine u praksi se neće mijenjati ništa - jer Vlada još nije donijela uredbu kojom se uređuju nova pravila po kojima bi se provodila imenovanja. O tome je u Prvom glasu govorila Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP341:Zašto se u državnim tvrtkama i dalje provode privremena (V.D.) imenovanja bez javnih natječaja?Što bi se konkretno trebalo promijeniti primjenom novih pravila profesionalizacije?Je li realno očekivati da će vlada u finišu mandata prepustiti državne tvrtke struci?Kako je moguće da vlada ignorira saborska pitanja i rokove (slučaj Davida Sopte)?Kako u praksi izmjeriti rastezljive zakonske uvjete poput "dobrog ugleda"?Jesu li javni natječaji u Hrvatskoj stvarni ili služe samo za pokriće za ranije dogovorena imenovanja?
• Manje novca za Hrvatsku u novom EU proračunu 25.06.2026 23mnt

  Marko Vešligaj, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, upozorava da Hrvatska ulazi u novi financijski okvir EU-a s manje novca, zastarjelom administracijom i poljoprivredom koja već godinama tone.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP340:Jesu li pregovori o novom proračunu EU-a zapeli i tko dobiva, a tko gubi?Koliko će Hrvatska imati manje novca u sljedećem financijskom okviru?Je li Hrvatska dobro iskoristila dosadašnja sredstva iz EU fondova?Što novi sustav temeljen na rezultatima znači za povlačenje sredstava?Hoće li poljoprivreda biti najveći gubitnik novog proračuna?Kakve su realne posljedice za hrvatske poljoprivrednike?Treba li EU uvesti nove poreze kako bi financirala proračun?Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.
• Dekan FER-a: Hrvatska sustavno pristaje biti periferija 24.06.2026 33mnt

  Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu upozorava da tehnološki razvoj nije pitanje standarda, već nacionalne sigurnosti te Hrvatska na tom planu gubi dragocjeno vrijeme. „Hrvatska se drži po strani ključnih europskih procesa, poput inicijative „Odaberi Europu" (Choose Europe), i pasivno pristaje biti tehnološka periferija, za razliku od zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke”, kaže dekan jednog od najprestižnijih fakulteta u zemlji.Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP339:Je li Hrvatska doista "zemlja znanja" samo na razini političkih fraza?Zašto nije prihvaćen prijedlog o jačem razvoju veleučilišta i sveučilišta primijenjenih znanosti koja bi obrazovala stručnjake izravno za tržište rada uz znatno manja izdvajanja po studentu?Koja će radna mjesta najviše osjetiti učinak umjetne inteligencije?Zašto Hrvatska slabo koristi europske programe za širenje izvrsnosti (poput Obzora Europa)?Zašto prava tema hrvatskog obrazovanja ne smije biti samo to tko odlazi, već tko u Hrvatsku dolazi studirati i istraživati?
• Gubitnici tranzicije: 'Gotovo trećina Hrvata živi lošije nego 1988.' 23.06.2026 17mnt

  Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Filip Novokmet u novom istraživanju u radu "Nejednakosti i izborni rascjepi u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2020. godine" s kolegama otkriva tko su stvarni gubitnici, a tko pobjednici trideset godina hrvatske tranzicije i za koga glasaju.Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP338:Koliko je Hrvatska ekonomski napredovala od 1988. do 2020.?Tko su dobitnici, a tko gubitnici tranzicije?Zašto ekonomski gubitnici tranzicije glasuju za desnicu umjesto za ljevicu?Kada i zašto su bogatiji birači okrenuli leđa HDZ-u i počeli glasovati za lijevi centar?Ima li itko na hrvatskoj političkoj sceni tko zastupa onih 30 posto gubitnika?Postoji li prostor za ekonomski populizam u Hrvatskoj i ima li za to komparativnih primjera?Hrvatska prema istraživanju iz spomenutog rada od 1988. do 2020. Hrvatska je zabilježila prosječni realni kumulativni rast nacionalnog dohotka od 28 posto. Novokmet dodaje da su u istom razdoblju rasle i Slovenija i Austrija – pa je jaz prema tim zemljama ostao gotovo netaknut. Naš nacionalni dohodak po stanovniku i dalje je na svega sedamdeset pet posto slovenskog i manje od pedeset posto austrijskog.
• Vladar Splita: Kako je država kapitulirala pred Željkom Kerumom 19.06.2026 18mnt

  Nova serija psovki Željka Keruma na račun našeg novinara Denisa Mahmutovića pouzdan je znak da je Telegram opet objavio priču o malverzacijama moćnog splitskog političara i poduzetnika. Ovaj put radi se Kerumovom luksuznom resortu Perla u Rogoznici, dio kojeg je sagrađen na - pomorskom dobru.Pitanja na koja odgovaramo u EP 337:Kako je moguće da je dio Kerumova resorta u Rogoznici izgrađen na pomorskom dobru?Kako su privatne osobe mogle kupovati, upisivati i koristiti zemljište koje je već bilo proglašeno pomorskim dobrom?Kako je moguće da su na pomorskom dobru upisane višemilijunske hipoteke?Kako su banke i institucije prihvatile nekretnine koje po zakonu ne bi smjele biti predmet privatnog vlasništva ni zaloga?Zašto državno odvjetništvo i druge institucije nisu spriječile ovakav razvoj događaja?Zašto je država kapitulirala pred Željkom Kerumom“?