Povijest četvrtkom

Эпизоды

• Povijest četvrtkom: Prva intifada, I. dio 28.05.2026 50мин

  25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike povicima 6:1, pojavili su se i grafiti s tim rezultatom. Dva tjedna nakon toga, u prosincu 1987. prvo je eksplodirao Pojas Gaze, onda i Zapadna obala. Što se tada dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, II. dio 21.05.2026 49мин

  Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, I. dio 14.05.2026 49мин

  Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, IV. dio 07.05.2026 50мин

  8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, III. dio 30.04.2026 50мин

  8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, II. dio 23.04.2026 50мин

  8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, I. dio 16.04.2026 49мин

  8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Povijest Austrije, II. dio 09.04.2026 50мин

  Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Zašto je tako kratko trajala? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Povijest Austrije, I. dio 02.04.2026 49мин

  Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, II. dio 26.03.2026 51мин

  Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, I. dio 19.03.2026 49мин

  Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, III. dio 12.03.2026 50мин

  11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, I. dio 26.02.2026 49мин

  11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Rat Trojnog saveza, II. dio 19.02.2026 49мин

  Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Rat Trojnog saveza, I. dio 12.02.2026 49мин

  Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, II. dio 06.02.2026 50мин

  11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Bismarck, III. dio 05.02.2026 49мин

  Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Bismarck, II. dio 29.01.2026 49мин

  Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: Bismarck, I. dio 22.01.2026 51мин

  Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
• Povijest četvrtkom: MItridat VI. Eupator 15.01.2026 49мин

  Njegovo ime znači Dar boga Mitre. Od Ponta je stvorio jedno od najjačih kraljevstava u Maloj Aziji. Uspio je čak ugroziti vlast Rima u tom dijelu svijeta. Rim ga je uvrštavao među svoje najopasnije protivnike. Godine 88. prije Krista organizirao je pokolj Rimljana u Maloj Aziji. Izvori iz tog vremena tvrde da je tada ubijeno oko 80 tisuća Rimljana. Imao je najveću kolekciju otrove svog vremena. Na kraju ga je Rim ipak uspio slomiti. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.