Viza

Epizódy

• VIZA 18.06.2026. 02.07.2026 49min

  Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić
• VIZA 18.06.2026. 18.06.2026 49min

  Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić
• VIZA 11.06.2026. 11.06.2026 49min

  Kroničnu političku nestabilnost Bosne i Hercegovine ističe i neuspjeh Vijeća za provedbu mira, PIC-a, da izabere novoga visokog predstavnika u prvom pokušaju, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Neizbor je razotkrio i duboki diplomatski raskol između SAD-a i vodećih europskih država. Nije samo riječ o neslaganju o kandidatu za Schmidtova nasljednika nego i o strateškom smjeru zemlje, kaže naš dopisnik iz Sarajeva Branislav Vrbić. Crna Gora će do 2028. godine postati dvadeset i osma članica Europske unije, što je dostižan i ostvariv cilj. To su dosad najjasnije poruke koje su sa sastanka čelnika Europske unije - zapadnog Balkana, održanoga prošlog tjedna u Tivtu, poručili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Antonio Costa i Ursula von der Leyen. No, Zagreb je postavio osam uvjeta Podgorici za zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja. Koliko je članstvo Crne Gore do 2028. godine sigurno, pitali smo u Tivtu novinara podgoričkih novina Vijesti Sinišu Lukovića, koji prati crnogorsko približavanje Uniji te odnose s Hrvatskom. Rusko-ukrajinski rat ušao je u novu fazu, koju donose promjene naoružanja i taktike, što je potaknulo Volodimira Zelenskog na slanje dvaju ključnih pisama. U pismu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu izrazio je zabrinutost zbog zastoja u isporuci zapadnog oružja, ističući da obrana od balističkih raketa ovisi isključivo o SAD-u. Istodobno, ruskom čelniku Vladimiru Putinu poslao je izravan poziv na sastanak o završetku rata, što je Moskva glatko odbila. No, postoje i tajni izravni neslužbeni kanali komunikacije između Kijeva i Kremlja. Za VIZU iz Kijeva govori profesor Maksim Kamenjecki. Sastanak čelnika nuklearnih sila Kine i Sjeverne Koreje, Xi Jinpinga i Kim Jong Una potvrdio je strateško partnerstvo dviju zemalja. Bio je to prvi posjet kineskog predsjednika Pjongjangu u sedam godina, a dogovoreno je širenje suradnje u trgovini, poljoprivredi, građevini i tehnologiji. Kina je dosljedna u svojoj diplomaciji, a Peking postaje stjecište globalne politike. Peking ima redovite konzultacije i službene susrete i s Seulom kako bi dvije države potpuno obnovile i stabilizirale odnose. Južna Koreja je jedna od predvodnica u obrambenoj industriji u današnjemu zaraćenom svijetu, u kojem je utrka u naoružanju nemilosrdna. Tehnologije se razvijaju golemom brzinom, a među proizvodima koje nudi su i vlastiti borbeni zrakoplov te sustavi za borbu protiv dronova, kao i samohodna vozila i helikopteri. Dok Europska unija nastoji što brže i učinkovitije provoditi svoje inicijative za 800 milijardi eura ulaganja u obranu sljedeće četiri godine, kako bi se omogućilo državama članicama i obrambenoj industriji da bolje odgovore na sve veće sigurnosne izazove, stvari u praksi zajedničke obrambene politike zapinju. Posljednji primjer je odustajanje Berlina od izrade borbenog zrakoplova s Parizom. Detalje donosi naš njemački dopisnik Srećko Matić. Urednik: Goran Ivanović
• VIZA 04.06.2026. 04.06.2026 48min

  Usprkos najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će vrlo brzo donijeti konačnu odluku o pregovorima s Iranom, njegove odluke još nema. No pregovori s Teheranom se nastavljaju, potvrdio je američki državni tajnik Marco Rubio, unatoč upozorenjima Teherana da bi nastavak pregovora mogao biti doveden u pitanje zbog izraelske kopnene ofenzive u Libanonu. Dok se svakodnevni napadi na Ukrajinu i teritorije u Rusiji ili Ukrajini pod ruskim nadzorom nastavljaju, a Rusija najavljuje i novu eskalaciju - službeno definiranu kao sustavni odgovor, njemački je kancelar Friedrich Merz izašao s inicijativom da se Ukrajini, koja je imala, kako kaže, nerealne ambicije već prvog dana sljedeće godine pristupiti EU, da kao znak političke potpore poseban status u pristupnome procesu do ispunjavanja svih uvjeta i završetka pregovora. Mađarski premijer Peter Magyar već u prvim tjednima na vlasti trudi ispuniti predizborna obećanja - provesti reforme, popraviti odnose s Bruxellesom, odmrznuti europski novac, te demontirati politički sustav koji je 16 godina gradio njegov prethodnik Viktor Orban. U 3 tjedna posjetio je Poljsku, Austriju i Njemačku, te u glavnom belgijskom gradu dogovorio deblokadu europskih fondova, ali pod uvjetom provođenja traženih reformi. Rumunjska i Moldavija dijele povijest, govore istim jezikom i baštine istu kulturu, ali su povijesno često koračale različitim političkim putovima. Posljednje poruke predsjednika dviju država, Maje Sandu i Nikušora Dana, vratile su viziju zajedničke države u središte europske politike, istodobno moguće otvarajući Pandorinu kutiju na europskom kontinentu. Je li riječ o diplomatskom manevru kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji pri savladavanju suvremenih geopolitičkih zapreka ili o ponovnom nastanku zajedničke države na istoku Europe? Rusija pojačava pritisak na Armeniju uoči parlamentarnih izbora koji se ponajprije promatraju kroz geopolitičku prizmu jer usred napetosti s Kinom i ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini zapad traži novi prometni koridor kroz Južni Kavkaz. Ankete predviđaju pobjedu aktualnog premijera Nikola Pašinjana koji se zbog gospodarske ovisnosti o Rusiji oprezno okreće prema zapadu. Tjedan je Amazone. Brazilski projekt promicanja partnerstva u održivim i zelenim projektima. Nekoliko takvih projekata predstavljeno je u Zagrebu. Brazil se posebno diči svojim modelom socijalnog biogospodarstva koji spaja očuvanje šuma kroz poljoprivredno poslovanje lokalne zajednice. Taj pristup uključuje autohtono stanovništvo, obiteljska gospodarstva čak uz proizvodnju uvezenih kultura, poput kave, koje su ključne za brazilsko gospodarstvo. Urednica: Jelena Maštruko
• VIZA 28.05.2026. 28.05.2026 48min

  Pregovori između Sjedinjenih Država i Irana krenu bolje pa stanu, pa se međusobno napadaju unatoč primirju, pa blokiraju blokadu i onda opet u krug. Velike stvari najavljivane su za protekli vikend, međutim od svega ponovno ništa. Početkom tjedna Amerika je čak bombardirala iranske ciljeve, ali Iran ostaje u mirovnim pregovorima. Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra. Tereti ga se za rušenje dvaju civilnih zrakoplova 1996., kad je obnašao funkciju ministra obrane. Zrakoplovima su upravljali članovi američke nevladine organizacije Hermanos al rescate čiji je vođa kasnije priznao da ga je obučavala CIA. I dok Donald Trump to naziva velikim danom i dodaje da eskalacije neće biti jer se Kuba raspada, iz Havane poručuju da je optužnica politički manevar bez ikakve pravne osnove. Najave moguće vojne operacije na Kubi, kao i nedavna iznenadna američka vojna operacija u Venezueli, ponovno su u fokus dovele Monroovu doktrinu. Trumpova administracija još od prvog mandata govori o oživljavanju te povijesne američke politike iz 19. stoljeća kojom se nastojao oblikovati odnos prema Latinskoj Americi, ali i velikim silama. Razgovarali smo s našim bivšim kolegom i urednikom Vize Draženom Kordom. Upadi dronova po Europi već su poznata pojava. Na posebnom su udaru zemlje Baltika. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na jače sustave za borbu protiv dronova i ranog upozoravanja duž istočnog krila NATO-a koji će ojačati obranu novim korpusom. U Vilniusu se o svemu razgovaralo nepunih tjedan dana poslije zračne uzbune zbog koje su svi građani morali u skloništa. Oružane snage Njemačke u idućim bi godinama trebale postati najjača konvencionalna vojska Europe; to je barem cilj kancelar Friedricha Merza. I zato Bundeswehr, pod dojmom ruske agresije na Ukrajinu, ulaže milijarde eura u novo oružje i opremu. Od tog posla najviše će profitirati Rheinmetall, koji je u ovom trenutku 50 najvrjednija tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji. O boomu poslovanja, ali i rizicima ubrzanog rasta ove tvrtke, više u prilogu dopisnika iz Njemačke Srećka Matića. U Beogradu je prošli vikend održan još jedan u nizu prosvjeda protivnika Aleksandra Vučića u organizaciji studentskog pokreta. I na ovom okupljanju zahtjevi su bili održavanje izvanrednih izbora i demokratizacija zemlje, no iz prvih naznaka njegovog političkog programa čini se da studentski pokret želi pad Vučića, ali ne i promjenu njegovih politika. Urednik: Braslav Bradić
• VIZA 21.05.2026. 21.05.2026 49min

  Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz BruxellesaTihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić
• VIZA 21.05.2026. 21.05.2026 49min

  Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz Bruxellesa Tihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić
• VIZA 14.05.2026. 14.05.2026 49min

  Dok u Iranu traje krhko primirje, upravo će ta zemlja i situacija u Hormuškom tjesnacu biti glavna tema dugo pripremanog i najavljivanog posjeta Donalda Trumpa Kini. A kako se sve ono što se događa u Iranu odražava na samu Ameriku? Cijene goriva na američkim crpkama divljaju, povjerenje u Bijelu kuću ubrzano kopni, a unutar nekoć monolitnog pokreta MAGA otvaraju se prve ozbiljne pukotine i sve to nakon američkog napada na Iran. O tome i smo razgovarali s kolumnistom portala Telegram, Đivom Đurovićem. U Velikoj Britaniji premijer Keir Starmer prolazi kroz zonu velikih turbulencija. Već načet zbog skandala oko imenovanja prijatelja Jeffreya Epsteina, Petera Mandelsona na mjesto veleposlanika u SAD-u, sad ga je dočekao i potop laburista na prošlotjednim lokalnim izborima. U Bosni i Hercegovini došlo je do promjene, no one u međunarodnom smislu. Dosadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt podnio je ostavku. Uoči odlaska podnio je i posljednje izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a. Nakon trodnevnog zatišja koje je zatražio Vladimir Putin zbog održavanja parade u Moskvi povodom Dana pobjede, napadi na Ukrajinu su se nastavili. U Zagrebu je pak održano predstavljanje knjige pod nazivom Uninvited, u hrvatskom prijevodu Kad zakucaju na vrata. Djelo je to 25 autora koji pišu o ruskoj okupaciji Ukrajine. Među njima je i novinarka Valentina Fedorčuk s kojom smo razgovarali o opasnostima u okupiranom Hersonu i što se tamo događa. U Zagrebu je ovoga tjedna boravio patrijarh Aleksandrije i poglavar koptske pravoslavne crkve, papa Tawadros drugi. 118. nasljednik svetoga Marka na Aleksandrijskoj stolici jedan je od najvažnijih duhovnih vođa kršćana na Bliskom istoku, a za Hrvatski radio ističe koji je cilj njegova dolaska u Hrvatsku. A upravo Aleksandriju u Egiptu prošlog je vikenda posjetio francuski predsjednik Emanuel Macron nakon čega se uputio u prijestolnicu Kenije, Nairobi. Tamo je naime održan sastanak na vrhu afričkih čelnika pod sloganom Afrika naprijed, a cilj mu je bio jačanje gospodarskih i političkih odnosa Francuske s afričkim državama i to u trenutku kada Pariz pokušava obnoviti svoj utjecaj na kontinentu. Za kraj donosimo priču iz najmanje zemlje afričkog kontinenta, Gambije. Urednica: Ana-Bella Leikauff
• VIZA 07.05.2026. 07.05.2026 50min

  Je li kraj rata u Iranu napokon na vidiku - ključno je pitanje koje se sve glasnije postavlja nakon što je jučer američki predsjednik Donald Trump najavio završetak pregovora, a američki portali se raspisali kako je dogovor vrlo blizu. Zbog posljedica rata, američku operaciju u Iranu kritiziralo je nekoliko europskih čelnika, među njima posljednjih dana i njemački kancelar Friedrich Merz. To je dovelo do zaoštravanja odnosa između njega i Donalda Trumpa, koji je zbog toga zaprijetio povlačenjem američkih vojnika iz Njemačke. O toj temi prilog je pripremio naš dopisnik iz Njemačke, Srećko Matić. Koliko uopće i gdje Amerikanci imaju vojne baze, koji je njihov značaj i kojom se logikom otvaraju ili zatvaraju? Američki predsjednik Donald Trump nije zadovoljan europskim reakcijama na sukob s Iranom - optužuje nekoliko europskih partnera da odbijaju bilo kakvu vojnu ili logističku podršku operacijama koje Washington vodi u Hormuškom tjesnacu protiv Irana. No, nije zadovoljan ni primjenom trgovinskog dogovora s Europskom unijom i optužuje europski blok za kršenje trgovinskog sporazuma, koji je dogovoren prošle godine u Škotskoj. O tome smo razgovarali s našim dopisnikom iz Bruxellesa, Tihomirom Vinkovićem. Bili smo u Armeniji, na sastanku na vrhu Europske političke zajednice. Unija produbljuje odnose s Armenijom od početka slabljenja ruskog utjecaja na tu zemlju zbog zauzetosti ratom koji vodi protiv Ukrajine, pa je tako i organiziran najveći politički skupa od osamostaljenja Armenije. Urednica: Jelena Mikovčić
• VIZA 30.4.2026. 30.04.2026 49min

  Naša ekipa je bila u Dubrovniku na sastanku na vrhu Inicijative triju mora gdje je naglasak bio na gospodarskoj suradnji, a donosimo i razgovor s visokim političkim dužnosnikom iz ureda predsjednika Poljske, zemlje suosnivačice inicijative. Usred naftne krize o rata u Iranu Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEC, što bi moglo imati dugoročne posljedice. Bruxelles i Washington slažu se u osudama iranskog režima, ali ne i u načinima za njegovo obuzdavanje. Iz Bruxellesa se javio Tihomir Vinković. Je li Kuba doista, nakon Irana, sljedeća meta Bijele kuće? Analiziramo sa stručnjakinjom za Latinsku Ameriku, Lidijom Kos Stanišić. Urednik: Goran Ivanović
• VIZA 23.04.2026. 23.04.2026 49min

  Primirje u Iranu je produljeno, no izlazak iz krize još se ne nazire. U Hormuškom tjesnacu ponovno su napadnuti komercijalni brodovi, njih tri, te su dva zaplijenjena. Donald Trump tvrdi da je Iran financijski poražen i da očajnički želi otvoriti tjesnac dok američke snage i dalje blokiraju iranske luke. Istodobno, Ukrajina je pokrenula tranzit ruske nafte kroz naftovod Družba koji je s radom, oštećen u ruskom napadu, prestao u siječnju, a nakon te vijesti veleposlanici zemalja Europske unije odobrili su ključan zajam Ukrajini od 90 milijardi, kao i 20-i paket sankcija protiv Rusije. A kako pokrenuti protok nafte Hormuškim tjesnacem i osigurati brodski promet nakon završetka rata, razgovarali su u Parizu predstavnici više od 40 država. Jučer su ti razgovori nastavljeni u Londonu, na razini ministara obrane, a SAD nisu pozvane ni na jedan od tih sastanaka. Što se time želi pokazati i kakvu je poruku Donaldu Trumpu poslao njemački kancelar Friedrich Merz, iz Berlina javlja Srećko Matić. A rat u Iranu zaoštrio je odnose Washingtona i Svete stolice. Otvoreni verbalni sukob Donalda Trumpa i pape Lava četrnaestog dočekan je velikim kritikama na račun američkog predsjednika. O tome smo razgovarali s teologom Daliborom Milasom. Klatno na slovenskoj političkoj sceni se ponovno okreće na desno prema čelniku Slovenske demokratske stranke Janezu Janši, kojem se smiješi četvrti premijerski mandat u višedesetljetnoj političkoj karijeri. Iako je dosadašnji premijer koalicijske vlade lijevog centra Robert Golob tijesno pobijedio na parlamentarnih izborima prošli mjesec, veći koalicijski potencijal pokazuje Janša, koji će po svemu sudeći okupiti sve stranke s desnim predznakom. Dinamiku političkih odnosa u Sloveniji u svjetlu sasvim izvjesnog povratka na vlast jednog od najdugovječnijih predsjednika neke stranke u Europi - Janše. Za VIZU je svoj komentar dao urednik Subotnjeg magazina u ljubljanskom Delu, Ali Žerdin. Nakon velikog poraza Viktora Orbana na mađarskim izborima, Bruxelles je odahnuo, vjerujući kako blokade i inat te zemlje članice odlaze u povijest. No, olakšanje nije dugo trajalo- nove glavobolje europskom mainstreamu mogao bi zadati pobjednik bugarskih parlamentarnih izbora, dosadašnji bugarski predsjednik Rumen Radev koji je pomeo političke protivnike i dobio oko 45 posto glasova birača. Time bi se napokon mogla okončati dugogodišnja politička nestabilnost u zemlji, no raste zabrinutost zbog proruskih stajališta budućeg bugarskog premijera koji se izričito protivi vojnoj pomoći Ukrajini i zagovara dijalog s Moskvom. A iz Europske komisije stigla je najava da do daljnjega Srbiji neće isplaćivati sredstva iz europskih fondova zbog odbijanja srbijanskih vlasti da sluša preporuke i ne primijeni sporne takozvane Mrdićeve zakone o pravosuđu kojima se omogućuje veći upliv vladajućih u pravosudne odluke. O tome je kakva je situacija u Srbiji, za VIZU je govorio profesor sociologije na novosadskom sveučilištu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas. U Dubrovniku se idućeg tjedna održava sastanak Inicijative 3 mora, a uz političku razinu imat će i onu gospodarsku pa na poslovni forum stiže 1400 sudionika. O tome kako je inicijativa nastala, te kakvo je njezino značenje, za VIZU je govorio veleposlanik Poljske, zemlje koja je uz Hrvatsku suosnivačica inicijative, Pavel Červinski. Urednica: Ana-Bella Leikauff
• VIZA 16.04.2026. 16.04.2026 49min

  Rat u Iranu ušao je u novu fazu. Na snazi je dvotjedni prekid vatre između SAD-a i Irana. Počeli su pregovori, a stupila je na snagu potpuna američka pomorska blokada iranske obale. Prema dostupnim informacijama, u pregovorima je Iran, u zamjenu za prekid blokade, ponudio suspenziju nuklearnih aktivnosti na pet godina, naglašavajući svoje pravo na civilni nuklearni program nakon tog razdoblja. SAD inzistira na moratoriju od 20 godina na sve aktivnosti obogaćivanja uranija kao uvjet za trajno ukidanje sankcija. O pregovorima SAD-a i Irana razgovarali smo sa stručnjakom za Bliski istok Vedranom Obućinom. Iako predsjednik Trump tvrdi da je kraj rata, kojeg je na Bliskom istoku pokrenuo prije 47 dana, pri kraju, ni domaća ni svjetska javnost mu ne vjeruje. Od njega se odmiču neki Republikanci i mnogi nekadašnji apologeti MAGA pokreta, a u Kongresu su se pojavili ozbiljni pozivi za opoziv. Najviše je zgražanja međutim izazvao njegov verbalni napad na Papu te objava umjetnom inteligencijom generiranog prikaza na kojem Trump utjelovljuje Isusa. Najvažnija europska vijest proteklih dana bila je politički pad Viktora Orbana i premoćna pobjeda Petera Mađara. Promjena je toliko velika da se uspoređuje s padom komunističke Mađarske. Analitičari ističu da Orbán nije pao zbog ideologije, već zbog loše ekonomske situacije i zasićenja njegovom dugogodišnjom vladavinom. Što je do dramatičnog obrata dovelo i kako je on izgledao s terena u Budimpešti, donosi naš Goran Ivanović. Tko je zapravo Peter Magyar? Donosimo profesionalni razvoj i politički uspon lojalnog Orbanovog pristaše koji ga je na kraju srušio. Kineski predsjednik Xi Jinping po prvi put se u gotovo 10 godina sastao s predvodnicom tajvanske oporbe i čelnicom stranke Kuomintang, Cheng Li-wun. Sastanak je prije svega politička poruka jer Peking pokušava utjecati na tajvansku unutarnju politiku i oblikovati buduće odnose s odmetnutim otokom kojeg smatra svojim teritorijem. I za kraj najavljujemo veliki međunarodni politički i poslovni skup u Hrvatskoj. Naime, za dva tjedna u Dubrovniku će se održati skup na vrhu inicijative 3 mora te veliki poslovni forum s više od tisuću sudionika. Kako je uopće došlo do pokretanja inicijative 3 mora, je li opravdala očekivanja i kakva je njezina budućnost, za VIZU govori jedna od pokretačica te inicijative, bivša predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović. Urednica: Ivanka Zorić
• VIZA 09.04.2026. 09.04.2026 50min

  Četrdeset dana nakon pokretanja američko izraelskih napada na Iran, i sat i pol prije isteka Trumpova ultimatuma kojim je prijetio brisanjem cijele civilizacije koja bi se trebala prema njegovim prijetećim i nediplomatskim riječima vratiti u kameno doba, američki je predsjednik objavio privremeni prekid vatre na dva tjedna. Rezultat je to pakistanskoga posredovanja koje je predložilo plan o prekidu vatre na dva tjedna uz istodobno otvaranje Hormuškoga tjesnaca za plovidbu brodova, koja će se, kako to poručuje iranski šef diplomacije Abas Arakči, koordinirati s iranskim oružanim snagama. I Bijela kuća i Teheran, očekivano su, prekid vatre proglasile su svojom pobjedom, a izraelski premijer Netanyahu je objavio da se primirje ne odnosi na Libanon, dok istodobno nisu prestali ni izraelski napadi na Iran. U svojem ultimatumu Iranu predsjednik Trump je zaprijetio da će izbrisati cijelu jednu civilizaciju, na koju su Iranci izuzetno ponosni zbog višetisućljetne bogate povijesti i kulture koju baštine od starovjekovnog Perzijskog carstva. Ono je u Starome je vijeku povijesno jedno od najmoćnijih i najvećih carstava, koje je dominiralo područjem Bliskog istoka i šire od 6. stoljeća pr. Kr. do uspona islama. Za Vizu govori naš kolega i povjesničar Dario Špelić. O Hormuškom tjesnacu intenzivno se govori već više od mjesec dana, o zaljevskoj nafti ovise mnoga svjetska gospodarstva i industrijske grane; od zrakoplovne industrije do brazilskih plantaža soje. No, vodi se i pravna bitka oko slobodnog prolaza. Dok UN-ova konvencija jamči slobodnu plovidbu i prelete, Iran koristi posljednji sukob i pravne nedoumice za potpunu kontrolu i trenutačno i moguće buduće naplaćivanje brodarina. Mađarska se približava odlučujućim parlamentarnim izborima 12. travnja, a birači će odlučivati između političkog kontinuiteta pod premijerom Viktorom Orbánom i potencijalne promjene koju predvodi oporbeni lider Péter Magyar. Izbori se smatraju najznačajnijim u posljednjih 20 godina. Zbog napetosti sa Srbijom, predsjednik Zoran Milanović prošli je tjedan otkazao sastanak na vrhu procesa Brdo-Brijuni. Milanović tvrdi da su Vučićevi postupci izravna prijetnja regionalnoj sigurnosti. O budućnosti procesa, napetim odnosima u regiji i proširenju Europske unije razgovarali smo s dopisnikom Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustinom Palokajem. Posljednjih 15 godina Sudan je dosljedno među 10 zemalja s najvećim brojem interno raseljenih osoba zbog sukoba i nasilja u svijetu, UNICEF procjenjuje da oko 16 i pol milijuna - odnosno 80-ak posto djece, ne ide u školu, a nestašice hrane, čiste vode, lijekova, novca i goriva su stalne. Ipak, rat u Sudanu, koji se ponovno razbuktao 2023. između nekadašnjih suradnika, zapovjednika sudanske vojske Abdela Fattaha al-Burhana i zapovjednika paravojnih Snaga za brzu potporu Abdula Rahima Dagaloa, nikada nije među prvih deset tema svjetskih vijesti. Urednica: Jelena Maštruko
• VIZA 02.04.2026. 02.04.2026 50min

  I dalje je prva svjetska vijest rat na Bliskom Istoku. SAD i Izrael nastavljaju napadati Iran, a Iran uzvraća napadima na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su američke baze. Nestašice se osjećaju diljem svijeta, od azijskih tvornica do europskih tržišta. Ni nakon pet tjedana nema znakova skore američke pobjede ili iranskog kolapsa već sukob izgleda kao rat iscrpljivanja s globalnim posljedicama. Iz Washingtona nastavljaju stizati u najmanju ruku - proturječne poruke. U svih 50 saveznih država organizirani su prosvjedi protiv Trumpove politike. Glavne razlozi prosvjeda su optužbe za autoritarno ponašanje, stroga imigracijska politika, troškovi života i američka vojna politika prema Iranu. Organizatori tvrde da se u svim prosvjedima okupilo više od 8 milijuna ljudi. Većina skupova prošla je mirno, ali bilo je izoliranih incidenata. Trumpu popularnost pada, a počele su i prve promjene na čelnim pozicijama u vladi. Pojavile su se i prve napukline u odnosu između europskih desničarskih stranaka i američkog predsjednika Trumpa. Uspio je protiv sebe okrenuti čak i krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku. Iz te zemlje javio se naš suradnik Srećko Matić. Izraelski parlament usvojio je zakon kojim se uvodi smrtna kazna kao zadana za Palestince osuđene na vojnom sudu za napade smrtnim posljedicama, čime je ispunjeno glavno obećanje krajnje desnih partnera premijera Benjamina Netanyahua. Zbog diskriminatornog karaktera zakona, zakon je izazvao dodatne međunarodne kritike protiv Izraela, koji je već pod posebnom pozornošću zbog sve većeg nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali. Koliko je poljuljan odnos SAD-a i NATO saveza, kako NATO vidi svoju ulogu na Bliskom istoku, kakva je budućnost misije na Kosovu, kako se koordinira pomoć Ukrajini te može li europska obrambena industrija pratiti sve veće potrebe suvremenog ratovanja? O tome smo razgovarali sa zamjenicom glavnog tajnika Saveza, Radmilom Šekerinskom, koja je prije preuzimanja dužnosti u Bruxellesu potkraj 2024. godine, bila prva žena na čelu ministarstva obrane Sjeverne Makedonije, a tijekom političke karijere bila je i potpredsjednica vlade. Kazahstan, najveća zemlja srednje Azije, ujedno i gospodarski najsnažnija, smještena je na geografski iznimno važnom strateškom položaju - između Rusije i Kine. Ta je zemlja nedavno na referendumu potvrdila i novi ustav, a kako balansira svoju vanjsku politiku i prema susjedima i prema SAD-u i Europskoj uniji, posebice uzimajući u obzir da je bogata naftom, plinom i rijetkim mineralima. Urednica: Ivanka Zorić
• VIZA 26.03.2026. 26.03.2026 47min

  Protekli tjedan u ratu, ili bolje rečeno ratovima na Bliskom istoku obilježen je snažnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je izjavio da je u pregovorima s iranskim vodstvom, pa je Iran to opovrgnuo. Zatim je Trump ponovio da su razgovori u tijeku, da bi mu se iranska vlast narugala da razgovara sam sa sobom. Međutim, ima naznaka da je nekog oblika razgovora ipak bilo. U relativno kratkom roku njemački kancelar Friedrich Merz je od suzdržanih poruka počeo je odrješitim pristupom prema Washingtonu. Sukob Izraela i SAD-a s Iranom nije nešto u čemu Njemačka može sudjelovati rekao je Merz, ali također je rekao da Njemačka vlada ne može u potpunosti nadoknaditi troškove nastale rastom cijene nafte te da je najbolji način za rješenje toga sukoba - diplomacija. Iz Njemačke je o tome prilog pripremio naš suradnik Srećko Matić. Mađarski premijer Viktor Orban zaslužan je za pat poziciju u dogovoru o zajedničkom zaduživanju Europske unije za pomoć Ukrajini; dogovoru na koji je krajem prošle godine bio pristao. Predsjednik Europskog vijeća nakon sastanka na kojemu je zajam bio glavna tema rekao je da nitko ne može ucjenjivati Vijeće, a mediji pišu da Europa najviše nade polaže u smjenu vlasti u Mađarskoj. Izbori se održavaju vikend nakon Uskrsa, a prema većini anketa Orban bi ih, po prvi puta nakon šesnaest godina, mogao izgubiti. Zabrinutost za budućnost i političku stabilnost Slovenije raste nakon nedjeljnih izbora na kojima nijedan tabor, ni lijevi ni desni, nije dobio većinu u parlamentu. Tijesno je pobijedila dosadašnja vladajuća liberalna stranka Pokret sloboda, kojoj za vrat puše oporbena konzervativna Slovenska demokratska stranka, sa samo jednim zastupnikom manje. No, njihovi ideološki saveznici iz drugih parlamentarnih stranaka ne mogu im osigurati prevlast. Kakva god bila matematika, ljevica ili desnica morat će napraviti snažne ustupke kako bi prikupile natpolovičnih 46 zastupnika, a ti ustupci, naravno, nisu jamstvo političke stabilnosti, za VIZU govori urednik unutarnje politike u ljubljanskom listu Dnevnik, Miran Lesjak. Hrvatska ove godine predsjedava inicijativom triju mora, koja ove godine ujedno obilježava 10 godina. Ususret važnom sastanku na vrhu, koji će se održati u Dubrovniku krajem travnja, jučer su se u zagrebu okupili predsjednici parlamenata država članica - zemalja smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Koliko je važna Incijativa triju mora, kakvu moć ima i što zapravo Hrvatskoj donosi? Na njujorškom sudu poslijepodne se nastavlja suđenje svrgnutom venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru i njegovoj supruzi Ciliji Flores. Američka vojska otela ih je iz doma u Caracasu prije gotovo tri mjeseca, da bi potom u Sjedinjenim Državama bili optuženi za kaznena djela povezana s trgovinom droge. Vlast je preuzela potpredsjednica Delcy Rodriguez, američki predsjednik Donald Trump sada govori o Venezueli kao o saveznici SAD-a, naftne mega tvrtke navodno su nadomak sklapanja ugovora o širenju proizvodnje, a UN upozorava da tamošnji represivni aparat i dalje djeluje te da se krše ljudska prava. Naš dopisnik Miho Dobrašin javio nam se iz te zemlje bogate naftom u kojoj žive siromašni ljudi. Urednik: Braslav Bradić
• VIZA 19.03.2026. 19.03.2026 50min

  Bijela kuća poziva Irance da preuzmu vlast, ali režim nema milosti, dok je oporba duboko podijeljena. Dok traje blokada Hormuškog tjesnaca i poremećaju svjetskih tržišta - pokušaji ublažavanja naftnog šoka ubrizgavanjem globalnih strateških zaliha kratkog su daha. U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za nešto manje od deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem i popele su se na gotovo dvije bilijarde i 400 milijardi eura odnosno dva i pol posto globalnog BDP-a, pokazuje novo izvješće štokholmskog instituta za istraživanje mira, SIPRI. Prednjači Europa, koja je zbog ruskih prijetnji povećala uvoz za više od 30 posto, najviše zahvaljujući Poljskoj, dok se u regiji najintenzivnije naoružava Srbija. Famozne kineske superosnične rakete u srbijanskom arsenalu ne narušavaju sigurnosnu ravnotežu u regiji, jer je većina zemalja u NATO savezu i u tom kontekstu je teško govoriti o nekom balansu između Srbije i pojedinih država, ocjenjuje za Hrvatski radio istraživačica na štokholmskom institutu Katarina Đokić, koja naglašava da se unatoč očitom povećanju ulaganja ne može govoriti o stvarnoj regionalnoj utrci u naoružanju. Trenutno se najmanje na oružje troši u Latinskoj Americi, ali je pitanje koliko dugo će biti tako, ako se nastavi intervencionistička politika SAD-a. Naime, nakon što su Sjedinjene Države uklonile s čela Venezuele dugogodišnjeg predsjednika Nikolasa Madura, predsjednik Donald Trump odmah je najavio kako je Kuba sljedeća. U Sloveniji se u nedjelju otvaraju birališta za parlamentarne izbore koji bi mogli biti najvažniji od slovenskog ulaska u Europsku uniju 2004. godine. Izbor stranaka pred biračima je velik, ali se na kraju svode na dvije mogućnosti - dosadašnji liberalno-proeuropski politički smjer premijera Roberta Goloba ili povratak desnih populista, za koje kritičari vjeruju da zemlju guraju u orbanovski tip vladanja, pod vodstvom političkog veterana Janeza Janše koji bi tako postao premijer i četvrti put. O očekivanjima i predizbornoj kampanji, jednoj od najprljavijih dosad, razgovarali smo s profesorom na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, Markom Milosavljevićem. Bili smo na referendumu o ustavnim promjena u Kazahstanu gdje je prošle nedjelje izglasan novi ustav te zemlje, s 90 posto potpore. Novi temeljni dokument širi predsjedničke ovlasti, uvodi instituciju potpredsjednika i jednodomni parlament, a kako je rekao predsjednik Kasim Džomart Tokajev, bio je to povijesni trenutak kojim je određena budućnost Kazahstana. Urednik: Goran Ivanović
• VIZA 12.03.2026. 12.03.2026 51min

  U središtu svjetske pažnje je novi rat na Bliskom Istoku i njegove posljedice. Cijene nafte skočile su pa se opet smanjile nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da se rat, zbog kojeg je gotovo stao izvoz nafte iz regije, bliži kraju. U međuvremenu Iranski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je u napadima uništeno gotovo 10 tisuća civilnih lokacija, te ponovio da je poginulo više od 1.300 civila. Iran i dalje ispaljuje projektile i šalje dronove na zaljevske zemlje, a Izrael jača napade na jug Libanona gdje je broj raseljenih premašio je 660 tisuća. Iransko je vijeće klerika izabralo novog ajatolaha, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija, sina ubijenog ajatolaha i tako pokazalo kontinuitet tvrde politike islamskog režima. Ubrzo nakon početka napada Izraela i SAD-a na Iran, počela su nagađanja o ciljevima vojnih operacija, a mnoge procjene govore da je svrgavanje postojećeg režima teško ostvariv bez kopnene invazije na zemlju. Svjetski mediji proteklih su dana izvijestili da Američka središnja obavještajna agencija radi na planu naoružavanja kurdskih snaga s ciljem poticanja pobune jer Iran ima značajnu kurdsku populaciju i aktivne kurdske oporbene skupine. O tome u kojoj je mjeri vjerojatan takav scenarij i vidi li Teheran kurdsko pitanje kao sigurnosni problem unutar vlastitih granica, razgovarali smo s analitičarem Denisom Avdagićem. Trenutačni status Friedricha Merza u anketama obilježen je značajnim padom popularnosti i gubitkom podrške za njegovu koaliciju CDU/CSU i SPD. Merzov rejting iznosi svega 21%, dok čak 74% ispitanika ne odobrava njegov rad. Glavni razlozi nezadovoljstva građana su stagnacija njemačkog gospodarstva, unutarnji sukobi oko reformi socijalne države te rastući jaz između bogatih i siromašnih. To pokazuju i izbori u Baden Virtenbergu - javlja naš suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Točno mjesec dana prije izbora u kojima, prema anketama, zaostaje za političkim protivnikom, mađarski premijer Viktor Orban produbljuje sukob s Ukrajinom i Europskom unijom, čije dužnosnike optužuje da u Budimpešti žele instalirati „proukrajinsku marionetsku vladu". Uzrok posljednje velike svađe s Kijevom je naftovod Družba kojim je u siječnju prekinuta isporuka ruska nafte, a Mađarska je jučer u Ukrajinu poslala ekipu koja će istražiti kvar naftovoda. Urednica: Ivanka Zorić
• VIZA 05.03.2026. 05.03.2026 49min

  Izraelsko-američki napadi na Iran nastavljaju se šesti dan, a Iran zauzvrat gađa Izrael i američke ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva. Izrael istodobno napada Libanon. Odgođen je ispraćaj smaknutog ajatolaha Ali Hamenija, a još se čeka izbor njegova nasljednika. Kao najizgledniji kandidat navodi se Hameneijev sin, pedesetšestogodišnji Modžtaba. Ali kako je sve počelo? Iranska garda kontrolira Hormuški tjesnac kojim prolazi petina svjetske nafte. Trump obećava eskortu tankera i ne isključuje kopnene operacije. Dok CIA pregovara s Kurdima; Macron šalje nosač zrakoplova u Sredozemlje. O političkom ustroju Irana, posljedicama za energente, američkoj perspektivi, EU stavovima i regionalnim odnosima – razgovarali smo s politologom Vedranom Obućinom. I u ovoj krizi nema iznenađenja iz Bruxellesa. Europska unija očekivano poziva na suzdržanost i izbjegavanje eskalacije sukoba. No jasno je da je i ova je kriza pokazala podjele i neslaganja među članicama Unije. Kakav je odnos Irana sa susjedima i u čemu se ta zemlja razlikuje od drugih zaljevskih zemalja? Urednica: Ivanka Zorić
• VIZA 26.02.2026. 26.02.2026 50min

  Ukrajina je ušla u petu godinu borbe protiv ruske agresije. Niti jedna strane nema dovoljnu snagu za prevagu. Koliko smo udaljeni od miru u Ukrajini za VIZU je komentirao direktora kanadskog think-tanka DisinfoWatch, Marcus Kolga. A Trump je spomenuo i Iran s kojim danas nastavlja pregovore. Iranci su unaprijed predali svoj prijedlog posrednicima iz Omana i tvrde da je dogovor moguć dok je njihova zemlja okružena ogromnom vojnom silom američkih pomorskih i zračnih snaga. Sve sada ovisi o odluci američkog predsjednika koji na raspolaganju ima nekoliko opcija, a već danas bi mogla biti donesena odluka: rat ili dogovor. Može li Friedrich Merz izvuci Njemačku iz krize i preuzeti lidersku ulogu u vremenima velikih geopolitičkih promjena? Na kongresu njegovog CDU-a , dobio je potporu na početku super izborne godine koja bi mogla biti turbulentna za Nijemce; i politički i ekonomski. Za VIZU govori suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Francusku politiku potresaju posljedice smrti krajnje desnog aktivista Quentina Deranquea, pretučenog na prosvjedu protiv eurozastupnice ljevice Rime Hassan. Optuženo je i pritvoreno sedam mladića, među kojima su i dvojica suradnika parlamentarnog zastupnika Nepokorene Francuske Raphaela Arnaulta. Sada krajnja desnica prema anketama ne samo da raste, nego biračima ulijeva više povjerenja nego ostali - lokalni izbori su sljedeći mjesec, a predsjednički sljedeće godine. Val nasilja zahvatio je proteklih dana nekoliko meksičkih saveznih država nakon što je u vojnoj akciji ubijen narkobos El Menčo. Umro je u helikopteru kojim su ga prevozili u glavni grad, a meksičko ministarstvo obrane objavilo je da su u potrazi za njim ključne informacije dostavile Sjedinjene Države. Britanska policija prije tjedan dana je uhitila bivšeg princa Andrewa, mlađeg brata kralja Charlesa, a ista je sudbina ovoga tjedna zadesila bivšeg britanskog veleposlanika SAD-u Petera Mandelsona. Obojica su na meti javnosti zbog svojih dugotrajnih i dokazanih veza sa seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, no uhićeni su zbog sumnje da su mu odavali povjerljive trgovinske podatke. Premijer Plenković prošli je tjedan proveo u posjetu Indiji - povod je bio Globalni summit o umjetnoj inteligenciji. Bila je to prigoda i za povezivanje s najmnogoljudnijom zemljom u svijetu, i jednim od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. O tome kakva je uloga Indije u današnjim globalnim strateškim promjenama i može li jedna mala Hrvatska ostvariti suradnju sa zemljom od gotovo milijardu i 400 milijuna stanovnika, za Hrvatski radio govori Subash Agraval, politički analitičar i komentator iz New Delhija. Urednica: Ana-Bella Leikauff
• VIZA 19.02.2026. 19.02.2026 49min

  U Minhenu je prošli vikend održana sigurnosna konferencija, na kojoj je bilo 50-ak šefova država i vlada iz cijelog svijeta, ali i mnoge druge istaknute političke figure svjetske politike. Minhenski forum tradicionalna je platforma za globalni dijalog o najvažnijim pitanjima međunarodne sigurnosne politike, a ove godine se najviše bavila dramatičnom promjenom odnosa između Amerike i Europe. Nakon što američki državni tajnik Marco Rubio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dobio veliki pljesak, a vodeći ljudi EU isticali da Rubiov govor pruža potvrdu opstanka transatlantskog savezništva, bivšeg smo diplomata i političkog analitičara Božu Kovačevića pitali slaže si se s takvim ocjenama, ali i o očekivanjima je li moguć pomak u ukrajinsko ruskim pregovorima. Teheran je spreman prihvatiti sporazum sa SAD-im, ako se ukinu međunarodne sankcije Iranu, objavljeno je na nakon drugog kruga pregovora američkog i iranskog izaslanstva, održanog u utorak u rezidenciji omanskog veleposlanika pri UN‑u u Ženevi. No, unatoč diplomatskim naporima, obje strane drže prst na obaraču. Dok se američke snage gomilaju na Bliskom istoku, iranski državni vrh poručuje da će odgovoriti odlučnije nego tijekom 12‑dnevnog rata u lipnju prošle godine. U Washingtonu se danas održava prvi službeni sastanak Odbora za mir, projekta Donalda Trumpa koji je najavio pet milijardi dolara ulaganja za obnovu i humanitarne napore u Gazi. U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je najavio da će članice odbora poslati tisuće svojih vojnika u stabilizacijsku misiju, a odbor već od njegove najave plana za Gazu izaziva brojne kontroverze. Zbog poslovnih i privatnih veza Jeffreyja Epsteina mnogi političari diljem svijeta odstupili su sa svojih funkcija, a u nekim državama poput Norveške i Poljske pokrenute su daljnje istrage. Međutim, u Sjedinjenim Državama, gdje je vjerojatno većina zločina počinjena, i dalje nema nikakvih posljedica za vladine službenike koji ne samo da su imali veze s Epsteinom, nego su to godinama prikrivali i lagali javnosti. Zbog toga, na udaru se našla glavna državna odvjetnica, ujedno i ministrica pravosuđa, Pam Bondi koja je morala odgovarati na oštra pitanja Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma SAD, o nadzoru nad svojim resorom. U Sudanu još traje bespoštedni rat bivših vojnih saveznika, u koji se uključuje sve više regionalnih i svjetskih igrača, a trpi sve više civila. Broj poginulih mjeri se u desecima tisuća - nitko ne zna zasigurno, nezamislivih 14 milijuna je raseljeno, a etničko krvoproliće izazvalo je bolesti i proširilo glad. Mirovni posrednici, takozvana sudanska četvorka - SAD, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat - nisu uspjeli dogovoriti humanitarno primirje, dok je Afrička unija održala je zasjedanje. Urednica: Jelena Maštruko