Ideje.hr

Episodes

• 
  Kurelić: Američka demokracija je za sada spašena, ali bojim se napada na Iran 04.11.2026 1h 1m

  Profesor Zoran Kurelić u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira što američki međuizbori znače za Donalda Trumpa, za Sjedinjene Države i za ostatak svijeta. Kako su izgledale kampanje u Michiganu, Texasu, Maineu, Aljasci? Hoće li demokratski socijalisti igrati veću ulogu nego do sada, hoće li se Rubio, Vance, Musk i Thiel pokušati odmaknuti od Trumpa? I hoće li im on to dopustiti? Profesor Kurelić smatra da su pred nama dvije vrlo turbulentne godine, jer Trump se neće predati. Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na Ideje.hr.#Kurelić #AmeričkiIzbori #Midterms #Trump #SAD #Demokrati #Republikanci #Kongres #Teksas #Michigan #IdejeHr2:10 Ankete opet potpuno pogrešne3:30 Michigan: El-Sayed, napadi na muslimana i raskol među demokratima9:20 Texas: Talarico protiv Paxtona15:40 Latinoamerikanci, deportacije i propali redistricting18:35 Maine, Aljaska i Ohio22:40 Demokratski socijalisti u Kongresu28:50 Amerika obranila poredak, Trump priznaje rezultate33:15 Revolt birača i Fuentesov poziv da se glasa za demokrate34:45 Što će Trump sada: sitting duck, angry duck ili "mister veto"37:20 Strah od novog udara na Iran38:35 Što Kongres može: novac, istrage, impeachment40:25 Vance i odvajanje od Trumpa45:55 Demokrati 2028.: Ossoff i još 30 mogućih kandidata48:35 Tech bros, Peter Thiel i Musk53:40 Algoritmi, tehnološki moguli i regulacija55:35 Izrael, Putin i Ukrajina
• 
  Lulin veliki preokret i Bolsonarov špijunski bijeg Trumpu 02.11.2026 54m

  Diplomat i politički analitičar Želimir Brala u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira okolnosti i posljedice upravo održanih brazilskih izbora na kojima je Luiz Inácio Lula da Silva osvojio četvrti predsjednički mandat. Izborni proces u mnogočemu nalikuje onom prije četiri godine - kandidat radikalne desnice Flavio Bolsonaro pobjegao je nakon izbora u SAD, baš kao i njegov otac, a ostaje pitanje hoće li i on pokušati nasilni prevrat. Brala objašnjava u čemu je Lulina tajna i kojom formulom desetljećima pridobiva siromašne birače. Tek treba otkriti je li se Meta doista umiješala u izbore, i vidjeti koji će potez povući argentinski predsjednik Milei koji je otvoreno i vulgarno podržavao Bolsonara. U međuvremenu, Lulin Brazil ostaje ozbiljan kamen u cipeli Donalda Trumpa. Pretplatite se na naš kanal, besplatno je. #Brazil #Lula #IzboriUBrazilu #FlavioBolsonaro #JairBolsonaro #ŽelimirBrala #Trump #BRICS #JužnaAmerika #IdejeHR2:05 Zašto je Lulina pobjeda bila neočekivana4:45 Brazilska demokracija: diktatura do 1984. i izbori od 1989.6:50 Tko je Lula: od tokara do predsjednika10:05 Neuspjeh Dilme Rousseff13:15 Lula u zatvoru: 520 dana i „Lava Jato“18:05 Jair Bolsonaro: 27 godina zatvora za pokušaj puča22:50 Tko je Flavio Bolsonaro24:50 Bijeg u Miami i optužbe o „ukradenim izborima“30:05 Istrage: milicije, film „Dark Horse“ i kladionice34:45 Istraga o stranom uplitanju: WhatsApp i Meta36:50 Može li Flavio iz Miamija izazvati nemire?43:10 Lulin novi mandat: ekonomija i fragmentirani Kongres46:25 Lulin program: Bolsa Família i zaštita Amazonije48:00 Lula kao most između SAD-a, Kine i Rusije52:40 BRICS, Mercosur i Europska unija
• 
  Šikić i Čačić: Može li AI zamijeniti matematičare? 31.10.2026 1h 10m

  Nakon što je OpenAI objavio više od 700 matematičkih radova iz brojnih polja matematike, Zvonimir Šikić i Vedran Čačić raspravljaju hoće li AI u budućnosti samo rasteretiti matematičare, ili će im u tome oduzeti glavnu motivaciju da se tom granom znanosti uopće bave.Razgovarali smo i o tome koliko su vrijedni dokazi koje je AI producirao, koliko će još ljudskog rada morati biti utrošeno na njihovu verifikaciju i razumijevanje, ali i može li nam takav pristup matematici uopće donijeti nove uvide, i može li uopće biti isplativ za velike AI tvrtke i njihove najnaprednije modele, ili se samo radi o jednokratnom pokušaju podizanja vrijednosti svojih dionica prije izlaska na burzu.
• 
  Mirjana Rakić: Netanyahu je politička životinja. Zna da ga čeka sud ako izgubi vlast. 29.10.2026 42m

  Netanyahu opet nije izgubio, ali Izrael nakon upravo održanih izbora ulazi u novu fazu neizvjesnosti. U razgovoru s Domagojem Novokmetom vanjskopolitička analitičarka i dugogodišnja novinarka Mirjana Rakić govori o izraelskoj politici, Gazi, Zapadnoj obali i Bliskom istoku nakon Trumpa.Je li Netanyahu spreman odreći se desnih radikala kako bi preživio, hoće li ponovno lukavo iskoristiti svoj tehnički mandat? Može li lider oporbe Gadi Eisenkot računati na glasove arapskih stranaka koje su osvojile rekordan broj mandata, je li spreman za zaokret - i kakav? Koliko je izraelsko društvo skrenulo udesno, što očekivati od Irana, Turske, Saudijske Arabije, i je li rješenje s dvije države sada uopće moguće? Pretplatite se (besplatno) na naš kanal, tako nećete propustiti ni jednu epizodu.2:05 Koalicije, vojnički glasovi i izraelski parlament3:05 Mogući scenariji3:35 Arapske stranke: koalicija ili podrška izvana?4:35 Manjinska Eisenkotova „cionistička vlada“6:10 „Vlada nacionalnog jedinstva“ s Ben-Gvirom i Smotrichem?8:45 Netanyahu je „politička životinja“9:45 Neovisna istraga zločina 7. listopada11:25 Izrael skreće udesno: što je rat u Gazi donio društvu17:00 Zapadna obala: berba maslina i plan E119:00 Je li rješenje dviju država mrtvo?22:45 Abrahamov sporazum i uloga Saudijske Arabije24:15 Od nuklearnog programa do Hormuza: Trumpova ostavština26:55 Orbán za glavnog tajnika UN-a?28:55 Sirija, Golan, Turska i Erdogan32:45 Zašto nitko u Izraelu ne nudi mir35:20 Međunarodni kazneni sud i Netanyahuov slučaj38:30 Živimo u vremenu bez velikih vizionara#Izrael #Netanyahu #IzboriUIzraelu #BlizakiIstok #MirjanaRakić #Gaza #Iran #Trump #Hormuz #IdejeHR
• 
  Mađarski tsunami potopio Vučića, a studente čeka prokleto težak i mučan posao 26.10.2026 48m

  Dan nakon povijesnih izbora u Srbiji, Dinko Gruhonjić u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira pobjedu Studentske liste. Novinar i profesor Sveučilišta u Novom Sadu smatra da je ovaj premoćni rezultat spasio Srbiju od još veće nevolje u noći u kojoj se strahovalo od nasilja. Zemlju sada čeka dug put oslobađanja institucija i rješavanja mnogih dugo potiskivanih pitanja, a odgovornost će prije svega biti na ljudima koje će nova heterogena parlamentarna većina izabrati u izvršnu vlast. Kako je funkcionirao studentski pokret bez vođa, kako se birala Studentska lista, i kako spriječiti osvetu obavještajnog podzemlja, govori čovjek koji je i sam bio žrtva linča Vučićevog režima. Pretplatite se na naš kanal, besplatno je. #Srbija #IzboriUSrbiji #DinkoGruhonjić #Vučić #StudentskaLista #Studenti #Kosovo #EuropskaUnija #IdejeHR2:20 „Mađarski tsunami“4:00 Strah od krvoprolića: Ćaciland i pritisak Europske unije8:35 Hoće li se zloduh vratiti u bocu: iskustvo 5. oktobra10:50 Vladavina prava i povratak institucija13:40 Svjedočenje bivšeg člana SNS-a o novcu i zadacima14:55 Linč i napad na obiteljski automobil: zašto je napustio Srbiju19:00 Epska korupcija i 40 milijardera20:05 Sudbina stare opozicije22:20 Pokret bez vođa: tko su ljudi na Studentskoj listi25:55 Kako se birala lista: plenumi i pravo veta30:50 Gdje je Europa? Rusija i Kosovo u kampanji34:40 „Kosovo je najskuplja srpska riječ“38:25 Može li se Vučić vratiti kao Janša?43:00 Šešeljev baner skinut u Novom Sadu44:50 Strah od ponavljanja 2003.: tajne službe i Đinđić
• 
  Teo Matković: Zvona na uzbunu zvone već neko vrijeme. Vraćamo se u jedno oralno društvo 24.10.2026 52m

  Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.Za pad čitalačke pismenosti i koncentracije općenito najvjerojatnije su krivi digitalni uređaji i društvene mreže, a ne treba zanemariti ni sve veći utjecaj velikih jezičnih modela. Otvoreno je pitanje na što će nalikovati društvo u kojem veliki postotak sudionika neće imati čak niti temeljne sposobnosti čitalačke pismenosti. Raspravljali smo i o velikim razlikama između gimnazija i strukovnih škola, velikom jazu između Zagreba i siromašnijih dijelova Hrvatske, ali i pojedinim prednostima koje za sada spašavaju hrvatski obrazovni sustav i njegove učenike od gorih rezultata.
• 
  Zovko i Luša: Hoće li SAD zaboraviti Ukrajinu zbog izbora i dizela? 22.10.2026 50m

  Što ostaje od transatlantskog saveza kad Trump u vanjskoj politici trguje, a Europa se sama mora braniti? S Domagojem Novokmetom o tome razgovaraju zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) i profesorica Fakulteta političkih znanosti Đana Luša.Je li trgovinski sporazum EU-a i SAD-a dovoljna garancija, koliko je narušeno povjerenje pomoglo europskom „buđenju“ u obrani, tko pokušava profitirati na prosvjedima mladih u Francuskoj? Željena Zovko smatra da su najnovije napetosti u odnosima SAD-a i Ukrajine posljedica predizborne kampanje i ne vjeruje da će Trump odustati od Ukrajine.Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.Pretplatite se besplatno na naš kanal kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla.#EuropskiIzazovi #Trump #EU #ŽeljanaZovko #ĐanaLuša #SAD #Ukrajina #Putin #Europa #IdejeHR #AmeričkiIzbori0:35 Trgovinski sporazum EU-a i SAD-a4:20 Trump kao transakcijski političar6:25 Javna Trumpova komunikacija i razgovori iza kulisa10:10 Narušeno povjerenje i europsko „buđenje“ u obrani15:55 Prosvjedi u Francuskoj19:05 Populizam i mladi: Mélenchon, Le Pen i polarizacija24:15 Algoritmi, dezinformacije i obrazovanje mladih28:20 Što kad radikali dođu na vlast: Meloni, AfD i Vox30:25 „Pridruženo članstvo“ Kanade u EU-u34:40 Trump, Putin, dizel i Starlink37:15 Hoće li SAD odustati od Ukrajine?40:25 Prijeti li Europi trumpizacija?44:35 Što nakon 3. studenoga: scenariji za američke izbore
• 
  Jović, Kovačević i Grubiša: Diplomacija iza kulisa 19.10.2026 1h 14m

  Što su izazovi diplomacije u 21. stoljeću i koliko su se okolnosti promijenile posljednjih godina? Ideje.hr u suradnji s Forumom za vanjsku politiku donose razgovor s Damirom Grubišom, bivšim veleposlanikom u Italiji, bivšim predsjedničkim savjetnikom Dejanom Jovićem i bivšim ministrom i veleposlanikom Božom Kovačevićem. Što je ostalo od diskrecije u doba društvenih mreža i WikiLeaksa? Zašto se u kriznim trenucima sve manje pregovara, a sve više prijeti? Kakva je danas hrvatska diplomacija? Može li multilateralizam preživjeti, što je s reformom UN-a i predlaže li Kanada zapravo novu verziju Nesvrstanih?Pretplatite se na kanal, besplatno je, kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla.#DiplomacijaIzaKulisa #DamirGrubiša #DejanJović #BožoKovačević #diplomacija #vanjskapolitika #ForumZaVanjskuPolitiku #IdejeHR #Trump #EuropskaUnija #UN #Kanada3:30 Grubiša: diplomati u svjetskoj književnosti, od Krleže do Andrića6:40 Jović: Trump, društvene mreže i kraj diskrecije10:20 Kovačević: diplomacija ili rat, paradoks EU15:15 Pregovori o Ukrajini i Koalicija voljnih19:30 Diplomacija i plutokracija: Burnham, Weber, Harriman23:10 Kovačević: veleposlanik u Moskvi28:50 Grubiša: tri namjerne greške u izvještaju34:40 Hrvatska diplomacija i nesuglasice predsjednika i Vlade38:20 Stanje hrvatske diplomacije41:25 Hrvatska, Rusija i energetska suradnja46:40 Ustav, predsjednik i Vlada: kako imenovati veleposlanike50:20 Jović: Multilateralizam i reforma UN-a1:00:50 Papa Lav XIV. i hipokrizija Europe1:03:25 Može li se u kaosu izgraditi novi poredak?1:09:15 Kanada, Trump i Grenland
• 
  Europski put BiH nakon izbora: Zaustavite lov na resurse i postupno je integrirajte 15.10.2026 1h 2m

  Što čeka Bosnu i Hercegovinom nakon općih izbora održanih 4. listopada Domagoj Novokmet pitao je Davora Ivu Stiera, zastupnika u Europskom parlamentu i šefa promatračke misije EP-a u BiH, te Senadu Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Jesu li ovo bili najpošteniji izbori nakon Daytona i što zapravo pokazuje pad izlaznosti? Što znači to što Hrvati ponovno imaju člana Predsjedništva kojeg su izabrali hrvatski birači? Zašto se politika u BiH svodi na etnicitet i može li se to promijeniti? Kako Dodik blokira europski put zemlje i može li EU primijeniti pragmatičniji pristup? Treba li zatvoriti Ured visokog predstavnika, trebaju li europske mirovne snage ojačati? Kakva je uloga HDZ-a i HDZ-a BiH, može li Hrvatska više pomoći na putu BiH prema EU i može li postupna integracija zaobići blokade?Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.Pretplatite se besplatno na naš kanal kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla.#BiH #BosnaiHercegovina #DavorIvoStier #SenadaŠeloŠabić #EuropskiIzazovi #DoživiEuropu #Dodik #EuropskaUnija #izboriBiH #ZapadniBalkan #IdejeHR #podcast3:15 Pad izlaznosti: realnija slika broja birača6:30 Hrvatska članica Predsjedništva izabrana voljom hrvatskih birača9:10 Izborni zakon i prioriteti Europske komisije10:15 Politika svedena na etnicitet13:00 Identitet, zajedničko dobro i kriza liberalne demokracije16:00 Bošnjačka scena: SDA, Stranka za BiH i Izetbegović18:45 Dodik, oporba u Republici Srpskoj i nacionalistička platforma20:20 Hrvatska scena: izborni zakon i federalizam25:10 Blokade iz RS-a27:10 Trumpova transakcijska politika, južna interkonekcija i resursi BiH29:20 Može li EU i za BiH oformiti "koaliciju voljnih"37:00 Visoki predstavnik: treba li zatvoriti OHR42:15 Je li Europa fokusirana na Zapadni Balkan: Mladićev pogreb49:10 HDZ i HDZ BiH: majka i kći ili sestrinske stranke54:25 Hrvatska politika prema RS-u i Dodiku
• 
  Marko Vučetić: Oporba mora na ulicu, toga se Plenković boji 12.10.2026 36m

  Uoči rasprave Hrvatskog sabora o nepovjerenju Andreju Plenkoviću zbog afere s opasnim otpadom, gost Domagoja Novokmeta je Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik, filozof i profesor na Sveučilištu u Zadru.Zašto od rasprave ne očekuje ništa, zašto smatra da oporba mora izaći na teren, kao u Mađarskoj, i zašto birači HDZ-a u trovanju tla vide urotu protiv svoje stranke? Vučetić otkriva i što po njegovom mišljenju glas nadbiskupa Uzinića govori o stanju kršćanstva u Hrvatskoj, koliko je Most stvarno alternativa HDZ-u, što bi SDP trebao napraviti prije izbora i gdje je hrvatski politički centar.Pretplatite se na kanal, besplatno je, kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla.#MarkoVučetić #IdejeHR #Plenković #HDZ #Sabor #nepovjerenje #oporba #Most #SDP #Možemo #Gospić #opasniotpad #hrvatskapolitika #podcastFotografija na ilustraciji: © European Union3:40 Sabor kao kazalište: ima li parlamentarna borba smisla5:55 Mađarski model: izaći iz institucija među građane8:30 Zašto Plenkovića plaši izravan susret oporbe i građana10:05 Oporba kao "aristokracija nebitnog"14:15 Zašto birači HDZ-a u zaštiti okoliša vide urotu15:50 Nadbiskup Uzinić i hrvatski katolici19:00 Zašto Most ne može bez HDZ-a26:50 Možemo i SDP su u poziciji gubitnika29:00 Milanovićeva propuštena prilika30:30 Gdje je hrvatski politički centar34:15 Raspudići i Možemo: tko ima potencijal
• 
  Nikolina Židek: Kako je deložacija jedne starice izazvala izbore u Španjolskoj 08.10.2026 34m

  Španjolski premijer Pedro Sánchez raspisao je prijevremene izbore za 29. studenog. Nikolina Židek, profesorica Sveučilišta IE u Madridu, pojašnjava u razgovoru s Domagojem Novokmetom da je okidač je bila deložacija 87-godišnje Maricarmen Abascal iz stana u kojem je živjela više od 70 godina. Stanovanje je gorući problem španjolskog društva, a premijer, koji se suočava s korupcijskim skandalima i nefunkcioniranjem vladajuće koalicije, odlučio se iskoristiti trenutak nakon što je oporba odbila interventne mjere nakon slučaja Maricarmen. Hoće li mu to biti dovoljno da sačuva vlast?Pretplatite se na naš kanal, besplatno je. #Španjolska #PedroSánchez #Izbori #Stanovanje #Maricarmen #Vox #KrizaStanovanja #NikolinaŽidek #IdejeHR02:00 Povod: prosvjedi zbog stanovanja03:20 "Zakon Maricarmen" i zašto zaista Sánchez ide na izbore06:50 Stanovanje u Španjolskoj: cijene i plaće09:40 Komodifikacija stanovanja12:20 Što je ostalo od PSOE-a?16:40 Što je s Maricarmen nakon deložacije?17:30 Kriza u Ceuti20:50 Korupcijski skandali oko Sáncheza27:00 Što bi Vox na vlasti značio za Španjolsku29:05 Podemos, Sumar i ljevica32:35 Katalonsko pitanje: Hoće li se Puigdemont vratiti?
• 
  Aleksandar Džakula o stanju hrvatskog zdravstva: Neki će umrijeti, a ne bi trebali 05.10.2026 52m

  Hrvatska je ukinula agenciju za kvalitetu u zdravstvu. To je jasna poruka svima, kaže Aleksandar Džakula, osnivač Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Ulaže se u nove zgrade i opremu, a gotovo ništa u procese, iako su oni ključni za popravljanje sustava, i to zato što tu nema rezanja vrpci. U međuvremenu, gomilaju se problemi koji nikad ne "eksplodiraju" samo zato što pacijenti postaju trajni pufer sustava. Trećina njih stjecajem okolnosti dobiju adekvatnu skrb, trećini netko "pomogne", dok jedna trećina pati i doslovno umire čekajući izlječive bolesti. U isto vrijeme u sustavu se pojavljuju "šeici" koji utječu na zbivanja u zdravstvu i imaju svoje privatne prakse. 🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je.02:30 Što radi Centar za zdravstvene politike, diplomaciju i sustave07:15 "Banalnost neuspjeha" – teška dijagnoza sustava09:25 Zašto ulažemo u zgrade, a ne u procese15:35 Ukidanje agencije za kvalitetu u zdravstvu17:45 Paradoks: građanima je zdravstvo važno, političarima nije20:05 Zgrade kao "spomenik", procesi kao nevidljivi rad21:40 Primjer uspješne reforme: palijativna skrb26:20 Model Francuske: nacionalna škola za menadžment28:00 Podjela hrvatskih pacijenata na tri trećine33:20 "Šeici" sustava – koncentracija moći37:05 Privatni biznis u zdravstvu39:00 Pet oblika privatizacije: komodifikacija, komercijalizacija, marketizacija44:35 Uloga struke i znanosti nakon Covida50:00 Nema traga odgovornosti u povjerenstvima#Zdravstvo #AleksandarĐakula #IdejeHR #Hrvatska #javnozdravstvo #privatizacija #reforma #COVID #onkologija #Gospić #podcast #zdravstvenapolitika
• 
  Vedran Bilas: Većina onoga što danas proizvede AI je glupost, to nije održivo 03.10.2026 55m

  Jedna od opasnosti umjetne inteligencije je da će iz institucija visokog obrazovanja izlaziti studenti koji su zadovoljili sve forme bez usvajanja temeljnih znanja, upozorava dekan FER-a Vedran Bilas u razgovoru s Ivanom Fischerom, i objašnjava koliko je važno prilagoditi nastavu i ocjenjivanje naučenog novim okolnostima.Bilas se osvrnuo i na dva pristupa kojima su počele pribjegavati institucije visokog obrazovanja diljem svijeta, te je iznio svoje argumente zašto je za njegovu instituciju bolji pristup koji donosi više smjernica, manje pravila.Raspravljalo se i o regulatornom okviru za umjetnu inteligenciju, o tome kolike su šanse da se radi o tržišnom balonu neviđenih razmjera, što bi moglo uslijediti nakon njega, te kako je razvoj alata umjetne inteligencije promijenio sliku tehnoloških poduzetnika u javnosti.
• 
  Wantanasombut: Platforme uvijek nađu način da iz radnika izvuku više 01.10.2026 42m

  Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom. Platformski radnici u Tajlandu rade više od 10 sati dnevno da bi dosegli minimalac, za razliku od susjednih zemalja nemaju zakonsku zaštitu, a osiguranje mogu dobiti, i to ne uvijek, samo kao nagradu za dovoljno odrađenih zadataka. Wantanasombut je zato u Tajlandu pokrenuo "Tamsang-Tamsong", zadružnu platformu koja omogućuje zajedničko upravljanje radnicima, restoranima i potrošačima. Upravo su potrošači ključni saveznici radnika, jer platforme reagiraju na probleme tek ako tema postane javna. U okviru svog istraživanja naš gost je razgovarao i sa stranim platformskim radnicima u Hrvatskoj, o pravima koja (ne)maju, problemu agregatora i o njihovom iskustvu prvog štrajka u kojem su sudjelovali. Umjetna inteligencija dodatno pogoršava radnička prava, a Europska unija sa svojim pokušajima regulacije tog područja nada je za cijeli svijet, zaključio je Akkanut Wantanasombut. 🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je.#IdejeHR #PlatformskiRad #Dostavljači #RadnickaPrava02:20 Tajlandsko gospodarstvo i zamka platformskog rada04:30 Malezija i Singapur imaju zakon o platformskom radu06:35 Minimalac za 10-12 sati rada dnevno08:15 Osiguranje od nezgode kao "poticaj"09:25 Potrošači kao saveznici radnika13:55 Tamsang-Tamsong: alternativna platforma radnika16:40 EU direktiva, španjolski primjer i odgovor platformi 18:30 Agregatori i migrantski radnici u Hrvatskoj20:10 Neformalni agregatori u Njemačkoj24:15 Strani dostavljači u Hrvatskoj26:25 Štrajk dostavljača u Hrvatskoj33:30 Umjetna inteligencija i budućnost rada36:45 Europska unija i regulacija umjetne inteligencije
• 
  Holy: Sanacija Gospića za godinu i pol? Bablje priče! 28.09.2026 46m

  Vlada obećava sanaciju slučaja Gospić u roku od godinu i pol – bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u razgovoru s Domagojem Novokmetom kaže da je to "gluposti i bablje priče", i objašnjava zašto hrvatski sustav gospodarenja otpadom nema šanse to stvarno riješiti u tom roku.Razgovaramo s Holy o tome zašto je njezina reforma sustava iz 2012. godine zaustavljena točno u trenutku kad je dobila zeleno svjetlo Europske komisije, kakav je otpor doživjela unutar vlastitog ministarstva i kakve je prijetnje primala dok je bila na dužnosti. Holy smatra da su tvrdnje bivšeg ministra Ćorića o krivnji EU-a "apsolutno netočne", i nabraja što su sve institucije, po postojećim manjkavim zakonima, mogle a nisu radila kako bi spriječile havariju u Gospiću. U međuvremenu prolaze desetljeća, a regionalni centri za gospodarenje otpadom, koji su bili zastarjeli još prije 15 godina, i dalje nisu profunkcionirali. Ostaje pitanje - jesu li hrvatski građani uopće spremni platiti cijenu koja bi značila stvarno rješenje problema.🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je.#MirelaHoly #Gospić #Otpad #IdejeHR02:20 Koje je reforme htjela provesti kao ministrica04:00 Zakon dobio zeleno svjetlo EU – i onda propao05:35 Fond kao "gospodar otpada"06:45 Burza otpada – tržišni model po uzoru na EU09:35 Korupcija na različitim razinama sustava10:00 Otpor i opstrukcija unutar vlastitog ministarstva13:30 Prijetnje: "spalit ćemo te, bacit ćemo te u peć"16:00 Uloga bivšeg ministra Ćorića21:20 Ključno pitanje: zašto otpad nije vraćen pošiljatelju26:00 Rasprava o Gospiću u Europskom parlamentu26:45 Otpadna i okolišna mafija28:00 Stotine tisuća tona uvoza bez infrastrukture32:20 Skandal s odlagalištem Brezje41:10 NIMBY sindrom i pitanje spalionica43:00 Koliko brzo se rješenja realno mogu provesti45:35 Klimatske promjene kao globalna prijetnja
• 
  Herceg Bulić: Nema povratka na nekadašnju klimu. Ljudi diljem svijeta tražit će nova staništa 26.09.2026 40m

  Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić. Povratak na dane kada se u Zagrebu moglo sanjkati cijelu zimu je nemoguć - klimatski sustav trajno je poremećen, morat ćemo mijenjati svoje navike, svoja društva i svoje gradove. Biljke i životinje koje se ne uspiju prilagoditi izumrijet će, a ljudi diljem svijeta bit će prisiljeni napustiti svoje zavičaje jer se u njima više neće moći živjeti.
• 
  Kovačević: Putin uzalud mamio Trumpa bilijunima, mogla bi mu se ponoviti 1917. 24.09.2026 51m

  Rusija je održala izbore čiji rezultat nikoga nije iznenadio – ali ono što se krije iza fasade stabilnosti puno je zanimljivije od samih brojki. Gost Domagoja Novokmeta je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević, koji objašnjava zašto je Putinova vlast krhkija nego što izgleda i kako je još pobuna Prigožina 2023. razotkrila slabosti sustava. Rafinerije u plamenu jasna su i opipljiva poruka ruskim građanima koji sve više strahuju od opće mobilizacije, kaže Kovačević koji vuče paralele s revolucionarnim previranjima iz 1905. i 1917. godine. Putin Trumpu još od susreta u Anchorageu nudi mamac vrijedan 14,5 bilijuna, no time je samo dodatno potaknuo Ukrajinu da smanji ovisnost o SAD-u. 🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je.#Rusija #Putin #Ukrajina #BožoKovačević #IdejeHRIlustracija: Krstarica Aurora, autor: mornar Ruske imperijalne mornarice 03:50 Zašto rezultati ne pokazuju stvarno stanje05:45 Pobuna Prigožina 2023. – test krhkosti vlasti09:55 Koliko je Putin uistinu informiran o stanju na terenu11:05 Skidanje oligarha sa sankcijske liste14:50 Mobilizacija, etničke manjine i skriveni gubici18:25 Šteta ruskim rafinerijama i gospodarstvu18:45 Poniženje na vojnoj paradi u Moskvi23:45 Ratni veterani u ruskom parlamentu28:25 Ruska srednja klasa32:10 Putinova opsesija imperijalnim kontinuitetom37:05 Ima li Putin izlaznu strategiju?39:05 Ruski mamac za Trumpov krug39:35 Koalicija voljnih43:45 Povijesne paralele – revolucije 1905. i 1917.
• 
  Zapadni Nijemci su za AfD Amerikanci koji govore njemački 21.09.2026 52m

  O uspjehu radikalno desnog AfD-a u Njemačkoj Domagoj Novokmet razgovara s Tihomirom Cipekom, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Klasične podjele "lijevo-desno" više ne funkcioniraju, a velike stranke i dalje se bave prošlošću dok se oko njih rađa novi svijet, upozorava Cipek. Naš gost objašnjava kako je AfD od stranke neoliberalnih profesora postala najjača nova politička snaga u Njemačkoj, i što to govori o budućnosti demokracije u cijeloj Europi? Zašto je Warren Buffett u pravu kad kaže da klasna borba postoji, i buržoazija u njoj pobjeđuje? Kako to da je naslijeđe Istočne Njemačke i tako dalje živo?Pretplatite se besplatno na naš kanal, tako ćete nas najlakše pronaći. #AFD #Njemačka #TihomirCipek #IdejeHR #WarrenBuffett #UmjetnaInteligencija #KlasnaBorba #Europa #Rusija #Ukrajina #CDU03:40 AfD od neoliberalnih profesora do najjače nove stranke06:40 Isplati li se više ostati doma nego raditi08:10 Glasaju li birači AFD-a protiv svojih interesa?10:55 Zašto demokršćani gube birače11:50 Istočna Njemačka – duboko konzervativno društvo14:50 Kuda nas vodi to "miješanje" lijevog i desnog?19:30 Novi svjetski poredak temeljen na sili, ne na pravu20:25 Istočni Nijemci i sovjetska socijalizacija 22:55 Jesu li zapadne elite patronizirale istok?28:40 Novi rascjep: globalisti protiv suverenista30:00 AfD i koketiranje s nacizmom31:45 Zapadni Nijemci su Amerikanci koji govore njemački33:15 Meloni, PiS i prilagodba desnih populista36:35 30% radnih mjesta će nestati45:05 Poljski primjer: majke, popusti i "savršena igrališta"50:30 Hoće li AFD na vlasti izgubiti čar, kao FPÖ u Austriji
• 
  Glavak i Picula: što je Von der Leyen rekla, što prešutjela 17.09.2026 28m

  Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije. Od najave pridruženog članstva Kanade i odnosa prema umjetnoj inteligenciji, do onoga što je ostavila za kraj, spominjanja Ratka Mladića bez riječi "genocid", predsjednica Europske komisije protrčala je kroz mnogo relevantnih tema. No može li doista, i kako, Kanada postati pridružena članica Unije? Hoće li se spustiti kriteriji za nove članice nakon tolikog zastoja u proširenju? Mnogo je pitanja i nakon ovog govora ostalo bez odgovora. Pretplatite se besplatno na naš kanal!#EuropskaUnija #StateOfTheUnion #UrsulaVonDerLeyen #SunčanaGlavak #ToninoPicula #HDZ #SDP #EuropskiParlament #Strasbourg #RatkoMladić #Genocid #Srebrenica #ProširenjeEU #Kanada #UmjetnaInteligencija #CrnaGora #Vučić #Rusija #Ukrajina #IdejeHR01:55 Kanada i pridruženo članstvo03:25 Trump i Mark Carney 05:35 Jedinstvo Europe i "trokut" koji nije pljeskao08:00 Kohezijska politika i proračun EU09:00 Sigurnost, Rusija i hibridne prijetnje09:45 Umjetna inteligencija – prijetnja i prilika13:10 Zašto von der Leyen nije izgovorila riječ "enlargement"18:00 Uvjetno članstvo 19:00 Vučić i Rama: Srbija i Albanija "već sutra u EU"?20:25 Ratko Mladić i riječ koju nije izgovorila24:15 Sankcije Rusiji
• 
  Radović: Umirovljenice i žene koje su ostale bez posla nose sustav skrbi, a nitko ih ništa ne pita 14.09.2026 39m

  Tea Radović iz Regionalnog industrijskog sindikata u razgovoru s Domagojem Novokmetom objašnjava položaj osobnih asistenata u Hrvatskoj. Riječ je o jednom od najslabije plaćenih i najfragmentiranijih sektora rada. Nevidljive i nezanimljive sustavu jednako kao i korisnici njihovih usluga, to su najčešće žene srednje i starije dobi ili umirovljenice koje za 800-900 eura mjesečno nadomještaju hrpu stvari koje država nije u stanju osigurati osobama s invaliditetom. Država uopće ne zna kolike su stvarne potrebe, no terenska procjena pokazuje da je pokrivenost manja od 16%. RIS-u sindikalno organiziranje asistenata nije prva nemoguća misija - oni su od samih početaka uključeni u priču o ITAS Prvomajskoj. 📍 Pratite Ideje.hr za više razgovora o radničkim pravima i socijalnim temama.#OsobniAsistenti #RadničkaPrava #Sindikat #TheaRadović #Ideje02:15 Što je Regionalni industrijski sindikat02:35 Kako je sindikat ušao u priču o osobnim asistentima06:10 Tko su osobni asistenti i što sve rade umjesto sustava11:50 Fizička i psihička iscrpljenost asistenata14:30 Što (ne) donosi najavljena reforma ove jeseni19:30 Dvije klase asistenata – javni sektor vs. udruge20:35 Ministar koji ignorira sindikat 26:35 Država bez vizije i plana32:35 Priča o tvornici Itas Prvomajska35:30 Perspektiva radničkih prava u doba umjetne inteligencije