Povijesne kontroverze

Povijesne kontroverze

Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
Country Croatia
Genres History
Language HR
Episodes 326
Latest 17.11.2026

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

Episodes

  • Hrvatska i Ukrajina: Stoljetne veze u zrcalu arheologije, rata i leksikografije - 3. dio
    Hrvatska i Ukrajina: Stoljetne veze u zrcalu arheologije, rata i leksikografije - 3. dio 17.11.2026 50m
    U ovotjednoj epizodi nastavljamo naše putovanje kroz hrvatsko-ukrajinske povijesne i kulturne veze, zadržavajući se i dalje u akademskom i prkosnom ozračju Lavova koji je ugostio brojne znanstvenike iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža tijekom održavanja 33. Slavističkog kongresa u svibnju 2026. godine. Danas fokus razgovora prebacujemo na leksikografiju i na razumijevanje povijesnog konteksta i percepcije kako suvremena književnost zrcali nedavne povijesne događaje. Naši sugovornici u ovotjednoj epizodi su mr. sc. Pavle Bonča iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i prof. dr. dc. Alla...
  • Hrvatska i Ukrajina: Stoljetne veze u zrcalu arheologije, rata i leksikografije - 2. dio
    Hrvatska i Ukrajina: Stoljetne veze u zrcalu arheologije, rata i leksikografije - 2. dio 10.11.2026 57m
    U ovotjednoj epizodi nastavljamo naše putovanje kroz hrvatsko-ukrajinske povijesne i kulturne veze, zadržavajući se i dalje u akademskom i prkosnom ozračju Lavova koji je ugostio brojne znanstvenike iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u sklopu održavanja 33. Slavističkog kongresa. Danas fokus prebacujemo s arheoloških nalazišta i galicijskih ratišta na polja književnosti, jezika i enciklopedistike, istražujući moć pisane riječi kao trajnog mosta suradnje. Nastavit ćemo i završiti prošloga tjedna započeti razgovor s dr. sc. Filipom Hameršakom te ćemo se potom uz dr. sc. Teu Rogić Musu, vr...
  • Hrvatska i Ukrajina: Stoljetne veze u zrcalu arheologije, rata i leksikografije - 1. dio
    Hrvatska i Ukrajina: Stoljetne veze u zrcalu arheologije, rata i leksikografije - 1. dio 03.11.2026 56m
    U današnjoj epizodi fokusiramo se na grad koji je stoljećima bio sjecište različitih kultura, ali i poprište teških ratnih zbivanja – Lavov u Ukrajini. Povod za razgovor je nedavno održani XXXIII. međunarodni slavistički kolokvij „U spomen na svete Ćirila i Metoda“, koji je, unatoč ratnim okolnostima u Ukrajini, okupio brojne stručnjake iz Hrvatske i Ukrajine. Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Ukrajine, a organizatori Sveučilište Ivana Franka u Lavovu i Leksikografski zavod Miroslava Krleže iz Zagreba. Skup je održan 21. i 22. svibnja 2026. uglavnom putem online kon...
  • Zrinski kao vojna elita 17. stoljeća
    Zrinski kao vojna elita 17. stoljeća 28.10.2026 54m
    Velikaška obitelj Zrinski zauzimala je istaknuto mjesto u političkom i vojnom životu Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva i Habsburške Monarhije. U 17. stoljeću Juraj V. Zrinski te njegovi sinovi Nikola VII. i Petar IV. izgradili su zapažene vojne karijere, sudjelujući ne samo u borbama protiv Osmanlija nego i na bojištima Tridesetogodišnjega rata. Kako su se Zrinski uspjeli etablirati među vojnom elitom Habsburške Monarhije? Kolika je bila vojna moć Zrinskih, kakvu su ulogu imali hrvatski laki konjanici i što je u tadašnjoj Europi značilo „ratovati kao Hrvat“? O vojnoj tradiciji, karijerama i rat...
  • Utjecaj izvanjskih aktera u političke procese u Hrvatskoj na prijelazu 20. i 21. stoljeća
    Utjecaj izvanjskih aktera u političke procese u Hrvatskoj na prijelazu 20. i 21. stoljeća 23.10.2026 54m
    Krajem devedesetih i početkom novoga tisućljeća Hrvatska je prošla kroz veliku političku promjenu: nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana HDZ je na parlamentarnim izborima u siječnju 2000. izgubio vlast, a na predsjedničkim izborima također je pobijedio jedan oporbeni kandidat. Međunarodni promatrači izbore 2000. ocijenili su kao znatan napredak u odnosu na prethodne izborne cikluse, a nova vlast bitno je promijenila i odnos prema suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Istodobno je procesuiranje hrvatskih generala izazivalo snažne političke i društvene prijepore. Kulmina...
  • Dom(a) u obje domovine - tko je Dinko Šokčević - 2. dio
    Dom(a) u obje domovine - tko je Dinko Šokčević - 2. dio 13.10.2026 53m
    U ovotjednoj epizodi nastavljamo prošlotjedni izvještaj i razgovor o zborniku radova posvećenom Dinku Šokčeviću – hrvatskom i mađarskom povjesničaru čije je djelovanje na historiografskom i kulturološkom planu ojačalo veze između hrvatskog i mađarskog naroda. Naslov zbornika „Doma u obje domovine“ zapravo ponajbolje opisuje život i djelovanje Dinka / Denesa Šokčevića jer on djeluje jednako aktivno ii u hrvatskoj i u mađarskoj znanstvenoj zajednici. Stoga ćemo danas poslušati izvatke sa predstavljanja zbornika održanog 18. svibnja 2026. u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu.E...
  • Dom(a) u obje domovine - tko je Dinko Šokčević 1. dio
    Dom(a) u obje domovine - tko je Dinko Šokčević 1. dio 07.10.2026 54m
    Vjernim slušaocima ove emisije poznato je da smo se u Povijesnim kontroverzama već više puta vraćali temama iz prošlosti hrvatsko-mađarskih odnosa. Povezanost hrvatskog i mađarskog kulturnog prostora neosporna je činjenica o kojoj svjedoči više od 800 godina povijesti u zajedničkoj državi. No, osim tih povijesnih veza Hrvatsku i Mađarsku danas povezuju brojne druge kulturne, gospodarske i političke spone. Iza tih veza uvijek stoje neke konkretne osobe – ljudi koji stvaraju, održavaju i omogućuju vlastitim djelovanjem postojanje tih međunarodnih veza. U povijesti hrvatskog i mađarskog naroda bi...
  • Sjeverna Dalmacija u Domovinskom ratu
    Sjeverna Dalmacija u Domovinskom ratu 30.06.2026 55m
    Sjeverna Dalmacija s Kninom kao glavnim gradom bila je političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj te kasnije središte srpske paradržave. Na tom se prostoru može pratiti kako su se, uz presudnu pomoć JNA, oblikovale oružane snage koje su krajem 1992. postale dio Srpske vojske Krajine, odnosno njezin 7. sjevernodalmatinski korpus. O ulozi JNA, arhivskim izvorima i slomu tog korpusa u operaciji "Oluja" razgovaramo s doktorom znanosti Ivanom Radošem.Epizoda je premijerno emitirana 30. lipnja 2026. na HR3.
  • Hrvatsko stanovništvo kroz stoljeća
    Hrvatsko stanovništvo kroz stoljeća 23.06.2026 55m
    Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Može li se povijest jednoga naroda čitati kroz broj ljudi koji su na nekom prostoru živjeli, nestajali ili odlazili? I govori li nam demografija možda više o hrvatskoj prošlosti nego mnogi politički događaji? Odgovore tražimo u razgovoru s akademikom Anđelkom Akrapom, autorom knjige Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća, opsežne studije koja na osamstotinjak...
  • Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 2. dio
    Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 2. dio 16.06.2026 52m
    U današnjoj epizodi nastavljamo osvrt i komentare na predavanje prof. Mirjane Matijević Sokol posvećeno Višeslavovoj krstionici. Ovaj krsni zdenac u hrvatskoj historiografiji predstavlja jedan od onih arheoloških artefakata koji, iako ključan za razumijevanje razdoblja i procesa pokrštavanja ranoga srednjega vijeka, istovremeno je već desetljećima predmet rasprava i kontroverzi koje izlaze i izvan granica i opsega hrvatske historiografije i hrvatske povijesti. Krstionica je često središnji eksponat na izložbama posvećenim hrvatskom ranom srednjem vijeku, no postoje i drugačija mišljenja, koja...
  • Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 1. dio
    Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 1. dio 09.06.2026 54m
    Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka, kao i različiti predmeti crkvenoga namještaja iz tog vremena. Među tim ostacima prošlosti malo koji je predmet izazvao toliku kontroverzu u suvremenoj hrvatskoj historiografiji kao što je to slučaj...
  • Zagrebačko prigorje u 20. stoljeću
    Zagrebačko prigorje u 20. stoljeću 03.06.2026 55m
    Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u kakvom su međusobnom odnosu pojmovi Zagreb i Prigorje – jesu li oni suprotstavljeni ili isprepleteni kroz povijest? U ovoj emisiji otvaramo niz pitanja koja zadiru u društvenu i političku povijest Prigorja. Kakvo je podrijetlo stanovništva koje nazivamo Prigorcima i kako se oblikovao njihov regionalni identitet? Na koji su način sudjelovali u velikim prijelomn...
  • Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila 
početkom 20. stoljeća
    Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća 26.05.2026 53m
    Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 1880-ih, bazirao se na graditeljstvu slavonskog i srijemskog sela. Kako se pokazao neprikladnim za monumentalnu, osobito javnu arhitekturu početkom 20. stoljeća nastaje ideja o stvaranju novoga nacionaln...
  • Mletačke tajne službe
    Mletačke tajne službe 19.05.2026 55m
    18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati vodećim europskim silama poput Francuske, Engleske ili Habsburške Monarhije. Ipak, unatoč političkom i vojnom opadanju, zadržala je kontrolu nad važnim prekomorskim posjedima i ostala ključan čimbenik na istočnoj obali Jadrana. U takvim okolnostima, obilježenima politikom opreza i neutralnosti u velikim europskim sukobima, posebno mjesto zauzimale su informaci...
  • Velike boginje 1972. u Hrvatskoj
    Velike boginje 1972. u Hrvatskoj 12.05.2026 53m
    U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrv...
  • Hrvatska samouprava u BiH 2001. – separatizam ili obrana Daytona?
    Hrvatska samouprava u BiH 2001. – separatizam ili obrana Daytona? 05.05.2026 55m
    Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći u međunarodnom intervencionizmu i izbornom inženjeringu ili se radi o neopravdanom separatizmu? Je li hrvatska samouprava bila pokušaj zaštite političke ravnopravnosti ili čin destabilizacije države? Kakvu je ulogu u tome imala međunarodna zajednica – osobito OHR i OESS? I gdje su granice između međunarodnog nadzora i političke dominacije? O tim pitanjima da...
  • Vinodolski zakon - temelj hrvatske pravne baštine
    Vinodolski zakon - temelj hrvatske pravne baštine 28.04.2026 51m
    Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodnevni život srednjovjekovnog čovjeka.Iako ga nazivamo „zakonom“, Vinodolski zakon je zapravo zapis običajnog prava, nastao u specifičnom trenutku kada su krčki knezovi (kasnije Frankapani) nastojali učv...
  • Tko je bio Milan Šufflay?
    Tko je bio Milan Šufflay? 21.04.2026 54m
    Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najglasnijih kritičara jugoslavenske ideologije? Kakvu je političku viziju nudio za Hrvate u Kraljevini SHS, kako je kritizirao zapadne zagovaratelje Jugoslavije te kako je tumačio sukob civilizacija između Zapada i Istoka? Kakav je bio njegov odnos prema komunizmu i fašizmu i tko je odgovoran za njegovu tragičnu smrt 1931. godine zbog koje su glas podignuli čak i...
  • Što je prosvjetiteljstvo? BONUS
    Što je prosvjetiteljstvo? BONUS 14.04.2026 59m
    Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hr...
  • Što je prosvjetiteljstvo? 
Prvi znanstveno istraživački projekt o prosvjetiteljstvu u Hrvatskoj
    Što je prosvjetiteljstvo? Prvi znanstveno istraživački projekt o prosvjetiteljstvu u Hrvatskoj 14.04.2026 53m
    Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hr...

Popular in

The podcast also appears in the podcast charts of these countries.